Udruga Blokirani: Iseljavanje smanjilo broj blokiranih građana

Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj je u ovom trenutku više od 200 tisuća blokiranih koji duguju oko 3 i pol milijarde eura s glavnicom, kamatama i svim ostalim troškovima. 

214 tisuća građana je blokirano, što je nešto manje od veličine Splita, drugog grada u Hrvatskoj, koji ima 162.873. stanovnika. Blokirani građani čine drugi grad po veličini u Hrvatskoj, kaže Sarajko Baksa iz udruge Blokirani. Ipak upozorava da, kad govorimo o broju blokiranih, treba razmišljati u veličinama Zagreba jer ta situacija utječe na čitave obitelji.

Vrhunac broja blokiranih i duga dosegnuli smo sredinom 2018. godine kada je bilo 327 tisuća blokiranih građana koji su dugovali više od 5 milijarda eura. Trenutačno je 117 tisuća građana manje u blokadi. 

- 150 tisuća blokiranih građana se iselilo u potrazi za boljim poslom i boljim primanjima i onda su oni iz inozemstva servisirali svoja dugovanja koja su iza njih ostala u Hrvatskoj i na taj način su se izvukli iz "ralja" ovršnog zakona i tako smanjili broj blokiranih. To je je jedna velika većina. Manji dio možemo pripisati pozitivnim mjerama Vlade poput oprosta dugovanja ili u mehanizmu osobnog bankrota, kaže Baksa.

Potrošači mogu, kao i tvrtke, otići u stečaj. O kakvom se postupku radi i kada procjenjujte da bi netko mogao završiti u stečaju, voditelj Centra za prisilnu naplatu u Fini Goran Gamilec spominje dva postupka. Dugotrajniji za koji se dosad odlučilo vrlo malo građana jer kroz tri godine ograničava financijsku slobodu potrošača.
Puno češći je postupak koji pokreće FINA. 

- Uvjeti su da je građanin neprekidno blokiran tri godine i da mu glavni dug bez kamata nije veći od 2600 eura. FINA je dosad poslala preko 200 tisuća poziva na kućnu adresu. Oni mogu odlučiti da neće prihvatiti taj postupak pa su dužni u određenom vremenskom razdoblju javiti se FINI. Taj postupak utječe na smanjenje broja blokiranih i nelikvidnost. Trenutačno imamo 168 tisuća građana koji su blokirani dulje od godinu dana i to je najveći problem jer se njima ovrhe slažu jedna na drugu.

Zašto se ide prvo s naplatom kamata, pa tek onda glavnice. Kao da je želja da se nikada ne otplate dugovi?

- Možda inicijalno nije bila želja da se ti dugovi nikada ne naplate, ali je temeljna činjenica da je bila želja da se prvo naplate oni koji se nalaze između vjerovnika i dužnika. To su odvjetnici, javni bilježnici, ali i FINA. Oni su pisali zakon i napisali i napisali su ga na način da prvo isplate sebe i naplate svoj posao. Tijekom vremena vidljivo je da taj zakon ne polučuje rezultate, a to bi trebala biti naplata potraživanja i namirenje glavnog vjerovnika. Veliki broj ljudi koji su u dugotrajnoj blokadi jednostavno samo financiraju troškove i kamate. U cijelom tom sustavu niti je zadovoljan vjerovnik niti dužnik.

Način redoslijeda naplate tražbina iz ovrha je određen propisima i Zakonom o obveznim odnosima.

- To je inače način kako se namiruju sve tražbine neovisno o ovršnom postupku. Prvo se naplaćuju troškovi, zatim kamate na glavnicu i tek onda sama glavnica. Moguće je to izmjeniti samo izmjenom zakonskih propisa, kaže Gamilec.

Postoji više načina kako dužnik može doznati da je blokiran. Jedan od prilično neugodnih načina je kada dođete u primjerice u trgovinu i želite račun platiti debitnom karticom i shvatite da vam je kartica odbijena. 

- Naravno da kada bi obavijestili ovršenika prije nego li provedemo ovrhu, da bi on što prije napravio nešto kako bi izbjega da se novčana sredstva koja su eventualno raspoloživa na računu naplate za ovrhu, objašnjava Gamilec.

Zaduženi građani često nisu upoznati s time da, ako imaju redovno primanje plaću ili mirovinu, mogu otvoriti zaštićeni račun na Fini, i da su tri četvrtine plaće zaštićene.
Naime, po odredbama Ovršnog zakona svaki ovršenik ima pravo otvoriti zaštićeni račun i tako dio izuzeti od ovrhe.

Postoji li model koji se u svijetu pokazao najbolji ili najmanje bolan, da dužnici otplate svoje svoja dugovanja? U Americi postoji postulat da ako zakon ne donosi dobre rezultate onda se stavlja izvan snage i donosi se novi zakon, ističe Baksa.

-  Obzirom da svjedočimo tome kako Ovršni zakon ne polučuje one rezultate za koje je napravljen takav zakon bi trebalo staviti van snage i napisati novi u kojem će se morati sagledati i socijalna komponenta jer ne možemo s jedne strane štititi vjerovnike koji su ponekad u pravu, a ponekad i ne, te proizvoditi socijalni problem u društvu.