Hrvatski radio

Prvi program

12:55 / 03.03.2022.

Autor: Jelena Mikovčić/Dražen Korda/Hrvatski radio

VIZA: novinari o invaziji na Ukrajinu

Roman Kot, Pavel Vondra, Artem Ponomarevski, Oliver Boškovič

Roman Kot, Pavel Vondra, Artem Ponomarevski, Oliver Boškovič

Foto: privatna arhiva, Khalil Baalbaki / -

U nekoliko dana ruske invazije, ukrajinski su se novinari i mediji brzo organizirali kako bi mogli pratiti stanje na terenu i informirati javnost. Radijski i televizijski program emitira se, zbog sigurnosti, s tajne lokacije, a kako to izgleda, za Hrvatski radio govorio je novinar i politički komentator Ukrajinskog radija Roman Kot.

Ne mogu vam reći lokaciju na kojoj sam jer je tajna, ali je na području zapadne Ukrajine. Naša je medijska kuća organizirala emitiranje radijskog programa u cijeloj Ukrajini. Sve radio stanice preuzimaju naš signal, a mi smo temelj za medijsku kampanju u Ukrajini

Roman Kot

Od prvih dana rata u Ukrajini svi televizijski kanali organizirali su se i počeli emitirati tv maraton, rade zajednički televizijski program na svim kanalima. 


- Istodobno, radijske stanice su se međusobno organizirale i prezuele signal, odnosno krenule s emitiranjem maratonskog programa na svim radio stanicama koji ljudi mogu svugdje slušati, objašnjava Kot i dodaje kako ljudi mogu hodati ulicom i slušati zajednički program, kao i pratiti televizijsku kampanju. Izvještavamo o aktualnom stanju, istaknuo je Roman Kot.


Koliko je teško raditi novinarski posao u takvim okolnostima?


- Imamo mrežu novinara u gradovima, oni, kao i svi obični ljudi, nastoje biti u sigurnim područjima, ali bilo je situacija u kojima su napadnuti pa i ubijeni. Stanje se razlikuje od grada do grada. Izvještavanje je osobito teško u vrijeme kad se rat ne vodi samo na terenu, nego i u medijima i virtualnom prostoru.


Kako se borite protiv dezinformacija koje također kolaju?


- Od prvoga dana postavili smo cilj da objavljujemo informacije samo iz službenih izvora. S Facebook stranica službenih institucija, sa stranica vlade (preporučam vam da se registrirate na kanal Telegram, službeni kanal s istinitim informacijama o događanjima u Ukrajini). Na nekim društvenim mrežama i aplikacijama kao što su WhatsApp, Viber koje imaju grupne razgovore ljudi su pokušavali slati lažne informacije. Bio je primjerice primjer s električnom energijom, naime, Ukrajina je isključena iz bjeloruskog i ruskog električnog sustava, a tek od danas radimo autonomno. Kružila je obavijest ljudima da isključe sve svoje uređaje, kako ne bi uzrokovali problem za naše elektrane. Ali, službeni izvori potvrdili su da je informacija lažna.


Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrjainu s 4 strane, iz Rusije i Bjelirusije, iz zraka, kopna i mora, želio je izvesti "blitzkrieg", akciju koja bi završila padom Kijeva i padom ukrajinske vlade u prvih nekoliko dana. Prema svim informacijama, invazija se ne odvija kako je zamislio, naišao je na silovit otpor ukrajinske vojske i ukrajinskog naroda - koliko ga je iznenadio takav snažan otpor?


- Bilo im je to veliko iznenađenje. Mislim da su očekivali da će dezorganizirati našu vojsku, stvoriti strah i paniku, a to se nije dogodilo. Najopasnije je bilo prvih nekolio dana. Ruska je vojska pokušala izvesti nekoliko terorističkih napada u Kijevu. Samo prva dva dana bilo je oko 60 pokušaja diverzantskih napada, samo u glavnome gradu. Projektilima su napadali stambena područja. Proteklih je dana najopasnije i najteže bilo u Harkivu te u predgrađima Kijeva.

- Većina muškaraca uključila se u teritorijalnu obranu u svojevrsne gerilske jedinice i razmjestilti su se kako bi branili kritične objekte diljem Ukrajine. Mnogo je ukrajinskih muškaraca odvelo svoje obitelji u zapadnu Ukrajinu te su se vratili u Kijev ili Harkiv kako bi pomogli obrani grada. Sada je sve uglavnom dobro organizirano. Prve je dane zavladala panika, bila je nestašica goriva , ali sada je i to pod nadzorom.

Rusija je sve izoliranija u svijetu, sankcije uvode čak i one zemlje koje su tradicionalno neutralne, poput Švicarske, a i Europska unija prvi je put poslala pomoć u oružju. Je li taj međunarodni pritisak dovoljan za obranu od ruske agresije?


- Nije dovoljno, ali i cijenimo tu pomoć. Razumjemo stajališta primjerice Mađarske i drago nam je zbog promjene stajališta Njemačke ili Francuske. Ali, ono što zaista trebamo je protuzračna obrana, stingeri, oružje koje nas može spasiti od napada projektilima.


U Ukrajinu dolazi i humanitarna pomoć, kakvo je trenutačno stanje, ima li nestašica lijekova, hrane ili goriva?


- Došla nam je pomoć iz Europske unije, a i u zapadnoj Ukrajini neke su tvrtke povećale proizvodnju. Prvih je dana najveći problem bila ta nestašica goriva, jer je Bjelorusija glavni uvoznik goriva u našu zemlju. I energenti iz Litve dolaze nam preko Bjelorusije. No, proteklih smo dana dobili i informaciju o opskrbi goriva iz Poljske i Slovačke.


Spomenuli smo kako je ruski režim bio iznenađen snagom otpora u Ukrajini pa i motivacijom i borbenošću ukrajinskoga naroda, a ponajviše čvrstim stavom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji unatoč svim prijetnjama, nije napustio glavni grad, iako mu je zapad ponudio egzil. Kako Ukrajinci doživljavaju predsjednika koji se iz glumca pretvorio u ratnog vođu zemlje?


- Prvo su ga zvali komičarem i klaunom. On je bio najveće iznenađenje za Putina. Slušao sam i komentare ruskih analitičara. Svi su očekivali da će Zelenskog uhvatiti panika, da će brzo pobjeći u neku članicu Europske unije. Ali postao je primjer za svakog Ukrajinca, za svakog vojnika. Zahvaljujući Zelenskom, Rusija vidi da središnja vlast ima kontrolu.

Roman Kot, novinar i politički komentator Ukrajinskog radija

Roman Kot, novinar i politički komentator Ukrajinskog radija

Foto: privatna arhiva / -

Poslušajte što je novinar i politički komentator Ukrajinskga radija Roman Kot rekao u intervjuu za Vizu.

Roman Kot razgovara s Jelenom Mikovčić

Oči cijeloga svijeta uprte su ovih dana u Ukrajinu, novinari u svim zemljama iz minute u minutu prate stanje na terenu i diploamtske napore. Provjerili smo i kako reagiraju druge zemlje Europske unije, poput Njmeačke ili zemlje koje su na granici s Ukrjainom.


Iako Češka ne graniči s Ukrajinom, češka je javnost, zbog blizine, ali i povjesnih veza, itekako zabrinuta zbog svega što se događa. Novinar i urednik vanjske politike Češkoga radija Pavel Vondra koji krizu u Ukrajaini pomno prati od početka za Hrvatski je radio istaknuo kako je cijela zemlja u šoku i nevjerici zbog ruske invazije na Ukrajinu, ali ono što ih je također iznenadilo, je reakcija češke politike.


- Bilo je to prilično iznenađenje mnogim komentatorima i analitičarima, jer je proteklo zaista puno vremena od kada smo posljednji put vidjeli takvo jedinstvo kad je riječ o političkom predstavljanju naše zemlje. Predsjendik Miloš Zeman prije je bio na glasu kao čvrsti zagovornik i podupiratelj Vladimira Putina i sukobljavao se s vladom kad je riječ o sankcijama. On je, naime, uvijek bio protiv sankcija Rusiji. Taj isti Zeman sada je izašao pred javnost s vrlo snažnim govorom u kojem je oštro osudio Putina, nazvao ga je poremećenim luđakom koji treba biti izoliran. Oba doma parlamenta čvrsto su osudila invaziju i zapravo u Češkoj ne možete čuti glasove koji govore nešto drugo pa ni one koji su bili proruski usmjereni proteklih mjeseci. Čak i one stranke koje se u svemu inače protive vladi, primjerice kad je bila riječ o Covid krizi ili sličnim pitanjima - svi su se ujedinili, ukrajinske zastave možete vidjeti na svakom koraku, cijela je naša nacija ujedinjena i zaista, prošlo je puno, puno vremena od kada smo vidjeli ovakvo jedinstvo na političkoj sceni u Češkoj republici.


I Češka je naravno, kao članica Europske unije, uvela sankcije Rusiji. Sada je već jasno da će te sankcije Rusiju snažno pogoditi, no, ima li već analiza kako će te sankcije utjecati na Češku?


- Prema procjenama, jedna od posljedica bit će smanjenje našeg bruto domaćeg proizvoda za jedan posto. Drugim riječima, ništa strašno. Svi shvaćaju da sve eskalira vrlo brzo i analitičari neprekidno iznova procjenjuju posljedice sankcija, ali ono što je važno jest da nitko to trenutačno ne smatra problemom. Čak i političari ističu - pripremite se na nekoliko bolnih udaraca i kod nas, kad je riječ o sankcijama, jer bit će nekih posljedica, porast će cijene energenata, samim time i drugih proizvoda, ali čini se da su svi spremni pristati na malo patnje.


- Veliko je pitanje, naravno, koliko će dugo trajati ta euforija, sociolozi već upozoravaju da to obično traje nekoliko tjedana, a onda ljudi postaju sve manje spremni snositi ekonomske posljedice, kao što su, primjerice rast cijena. Ali u ovom trenutku, češka je vlada ta koja zagovara najstrože moguće sankcije. Bili su jedna od prvih vlada koja je pozivala na zaista teške sankcije te i dalje stoji pri tom stajalištu.


Sve više jača zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba, prelijevanja u druge zemlje, priprema li se i češka vlada za to?


- Mislim da je češka vlada od početka o tome dobro komunicirala s građanima. Pozivali su na mir, uvjeravali da je stanje pod nadzorom i isticali činjenicu da je Češka dio NATO-a. Vojska nije stavljena u stanje pripravnosti. Priča se o ljudima koji žele otići boriti se u Ukrajinu, ali to je zabranjeno zakonom jer bi se borili u vojsci druge države. No, sada čak i neki zakonodavci pozivaju da se to promijeni, čak i predsjednik Zeman podupire takvu iznimku. Osim toga, otkad je Putin u stanje pripravnosti stavio nuklearno oružje, ponovno se raspravlja o tome da se u škole vrati nastava o obrani od nuklearnog napada. Mislim da građani te prijetnje ipak ne shvaćaju ozbiljno, ne vjeruju da će se rat preliti preko granica, a čak i da se to dogodi - vjerujemo u NATO kao temelj naše sigurnosti, rekao je za Vizu Pavel Vondra.

Pavel Vondra, Češki radio

Pavel Vondra, Češki radio

Foto: Khalil Baalbaki / Czech Radio's photographer

Cijeli razgovor poslušajte u nastavku.

Pavel Vondra razgovara s Jelenom Mikovčić

Artem Ponomarevski ukrajinski je stručnjak za komunikaciju i medije i medijski aktivist koji širi istinu o ratu, a trenutačno je u Litvi. S njim je razgovarao Dražen Korda.


- Da, Dražene, u pravu si. Trenutačno sam u Litvi, u gradu Kaunasu, a surađujem s medijima i službama u glavnom gradu Vilniusu. Došao sam ovdje 2020. sa stipendijom studirati jezike i prevođenje i želio sam mirno živjeti. Međutim, rat je prekinuo moje planove. I sada, umjesto mojeg redovitog posla i studiranja, činim sve da pomognem mojoj zemlji. Kontaktiram redovito s mojim prijateljima i rođacima. Oni žive u raznim dijelovima Ukrajine, tako da znam manje-više o stanju u raznim gradovima. Primjerice, moj rodni grad Černihiv koji je sjeverno od Kijeva, zasad se snažno drži. Nastavlja se obrana i otpor, uništavaju neprijateljske tenkove i oklopna vozila i tisuće su ih uništene. Ulice su zakrčene spaljenim oklopnim strojevima neprijatelja. U Kijevu je stanje još teže. No, i Černihiv je također granatiran i diljem grada su stambene četvrti izložene jakim napadima projektilima, teškim topništvom, raketnim sustavima, poput Braganda, Iskandera i drugih.


Rade li internetske veze tako da možeš prikupljati fotografije i svjedočanstva iz Ukrajine i u svojem radu proširiti informacije i istinu o ratu u medijima baltičkih zemalja i diljem svijeta?


- Zapravo, prikupljam informacije telefonom, neke putem interneta, a mnogo toga od roditelja, od mojih prijatelja i kolega u Harkivu, Kijevu, Lavovu, u mojem gradu Černihivu i drugim većim gradovima. I zatim širim dalje te informacije. Pišem i vlastite reportaže i dio vremena radim kao prevoditelj za organizacije i medije u Litvi. Ponekad samo prevodim vijesti i dijelim ih dalje zajedno s provjerenim fotografijama, video snimkama i ilustracijama od svjedoka ratnih događaja. Ima mnogo žrtava. Ne mogu govoriti o gubicima neprijatelja, ali, nažalost mnogo je civilnih žrtava. U kontaktu sam s medijima diljem svijeta, jer sam prije radio u Kijevu kao organizator posjeta stranih novinara i njihovih putovanja po Ukrajini. Tako da me ti novinari zovu i pitaju da ih izjestim što se događa. I dijelim im i pružam im pouzdane informacije koje stižu s ratnog terena. Iako sam u drugoj zemlji, što je možda zanimljivo i pomalo paradoksalno.


Kakvo je mišljenje javnosti o ruskoj invaziji na Ukrajinu i, vjerujem, potpora ljudi u baltičkim državama, Litvi, Latviji i Estoniji?


- Baltičke zemlje razumiju našu tragediju i probleme, kao nijedne druge zemlje, prema mojem mišljenju. Ovo je užasno doba, najstrašniji događaji i pravi pakao u ovom stoljeću, najgori od drugog svjetskog rata. Zbog toga što baltičke države znaju da one mogu biti slijedeće mete. I izražavaju svoju potporu i bol, kao da je granatiranje Ukrajine njihova vlastita patnja, Za taj napad i rat koji nema povoda osim ideologijske gluposti jedne osobe - Putina, nema prihvaćanja, ni razumijevanja. 


- U Litvi, primjerice, gdje sam ja, sva se moguća potpora i pomoć pruža izbjeglicama. Ljudi im nude svoje domove besplatno za privremeni život, također smještaj i hranu na samoj granici. U više gradova u Litvi ljudi mogu ostati i smjestiti se barem prvih nekoliko dana i tjedana. I biti na sigurnom i zaboraviti patnje tijekom bijega od užasa bombardiranja gradova. Isto se događa u Latviji. Dao sam intervju jednoj televiziji i svi daju potporu Ukrajini. Također, ljudi prosvjeduju ispred ruskog veleposlanstva i na trgovima u Rigi s ciljem da zaustave rat i pomognu ukrajinskom narodu. Isto je i u Estoniji. Baltičke države izražavaju neviđenu potporu mojoj zemlji i narodu sada.

Artem Ponomarevski, ukrajinski medijski i komunikacijski specijalist

Artem Ponomarevski, ukrajinski medijski i komunikacijski specijalist

Foto: privatna arhiva / -

Poslušajte razgovor za Hrvatski radio.

Artem Ponomarevski razgovara s Draženom Kordom

A kakvo je stanje u Slovačkoj koja je suočena i s velikim priljevom izbjeglica iz Ukrajine, govori kolega novinar slovačke radiotelevizije, Oliver Bošković.


Koliko je Slovačka pripremljena za prihvat izbjeglica, kakvo je trenutačno stanje?


- Slovačka je uspostavila centre za hitni prijam ukrajinskih izbjeglica. Namijenjeni su najviše za ljude bez valjanih dokumenata, tako da mogu dobiti takozvano privremeno sklonište ili utočište i tražiti zdravstvenu i humanitarnu pomoć dok čekaju na azil ili dok samo trebaju privremeno sklonište. Centri za hitni prijam djeluju u četirima općinama na istočnoj granici s Ukrajinom, 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. Oni također pomažu osoblju na graničnim prijelazima u prihvaćanju osoba iz takozvanih trećih zemalja. Ljudi iz čitave Slovačke također pomažu. Donose pomoć u hrani, piću, odjeći i sličnome na granicu. Mnoge dobrotvorne udruge organiziraju prikupljanje novca i materijala i robe za ukrajinski narod.


Rekao i da je broj Ukrajinaca koji su prešli granicu veći od 54 tisuće od izbijanja sukoba, a u posljednja 24 sata bilo je više od dvanaest tisuća ljudi kako je, ističe, izvijestio policijski glasnogovornik Michal Slivka.


Kolega novinar iz Češke malo prije nam je govorio o jedinstvu u javnosti i na političkoj sceni, kad je riječ o napadu na Ukrajinu, vlade cijeloga svijeta zadale su oštar udarac Putinu sankcijama, a u Ukrajinu šalju i humanitarnu pomoć i pomoć u oružju. Kako je vaša vlada reagirala na agresiju i kakvu potporu ima u javnosti?


- Narod je ujedinjen. Golema većina ljudi snažno osuđuje rusku agresiju. Također su ujedinjeni političari iz cijelog političkog spektra. Ali, kao i obično, postoje neki pojedinci koji simpatiziraju ruski režim, no njihovi glasovi nisu tako bučni ovih dana.


Raste li i u Slovačkoj, zemlji koja ipak granički s Ukrajinom, zabrinutost od prelijevanja sukoba preko granica?


- Naravno da se bojimo da će se borbe proširiti na druge zemlje, ponajprije na one koje graniče s Rusijom i Ukrajinom, kao i mi. Ali, kako sam rekao, dodatne NATO-ve snage na putu su u Slovačku i, naravno, naša je vojska u pripravnosti.


Oliver Boškovič, novinar slovačke radiotelevizije

Oliver Boškovič, novinar slovačke radiotelevizije

Foto: privatna arhiva / -

Razgovor poslušajte u nastavku.

Oliver Boškovič razgovara s Jelenom Mikovčić

Ne propustite poslušati ni cijelu Vizu.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

prije

2 dana

Žene i tehnika

Žene i tehnika

Emisija

Viza

U Vizi četvrtkom govorimo o najnovijim svjetskim krizama i događajima, o globalnim izazovima i trendovima. Sve to poslušajte u dinamičnim, uvijek aktualnim novinarskim reportažama i u razgovorima s najboljim domaćim i stranim vanjskopolitičkim stručnjacima, analitičarima i diplomatima.

Poslušajte u Slušaonici