Međunarodni dan ljudskih prava

Međunarodni je dan ljudskih prava. Danas obilježavamo godišnjicu usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima, temeljnog dokumenta koji je postavio univerzalne standarde sloboda, ravnopravnosti i dostojanstva svake osobe. Zaštita ljudskih prava obuhvaća sustav načela, zakona i mehanizama koji štite dostojanstvo, slobodu, ravnopravnost i sigurnost svake osobe te osiguravaju da svi mogu uživati svoja temeljna prava bez diskriminacije.

Danas, u vremenu obilježenom oružanim sukobima i krizama, ponovno se suočavamo s ozbiljnim kršenjima temeljnih prava i sloboda. Posebno su pogođene ranjive skupine: žene, djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom te pripadnici nacionalnih i drugih manjina. Upravo zato, važnije je nego ikada podsjetiti se na vrijednosti sadržane u Općoj deklaraciji i aktivno raditi na njihovom očuvanju.

U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava danas, 10. prosinca, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i Kuća ljudskih prava organizirali su konferenciju posvećenu 75. obljetnici donošenja Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe.

Konvencija je međunarodni ugovor prema kojem se države članice Vijeća Europe obvezuju osigurati zaštitu temeljnih građanskih i političkih prava i sloboda, pri čemu o povredama prava sadržanih u Konvenciji odlučuje Europski sud za ljudska prava. Cilj konferencije bio je razmijeniti znanja, prakse i promišljanja o značenju Konvencije za zaštitu ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. U emisiji Dnevni ritam gostovala je pučka pravobraniteljica, gospođa Šimonović Einwalter.

Koja su najčešća područja povreda ljudskih prava u Hrvatskoj prema pritužbama koje zaprimate?

- Hvala vam na tom pitanju. Rijetko kome možda i padne na pamet ono što mi kao institucija radimo kad se govori o konvenciji i o sudu, ali mi smo zapravo često onaj prvi korak, neko kome se obraćaju građani sa svojim problemima, pritužbama na povrede ljudskih prava i mnogi od tih problema budu riješeni i nekada ni ne dođu do suda niti prvog stupnja. Iako mi tek radimo na izvješću za ovu godinu, mogu vam reći kada gledam broj novo otvorenih predmeta, u 2025. područja sa najvećim porastom u odnosu na 2024. su bila broj jedan - zdravstvo, nakon toga socijalna skrb, pa pravosuđe, pa komunalne djelatnosti, ono što nije toliko zastupljeno u javnosti, ali ljudima u svakodnevnom životu itekako bitno, ali isto tako i postupanje policije i pravo na privatnost. Definitivno broj 1 što se tiče područja je zapravo područje zdravstva. Ove godine smo imali najviše pritužbi ikada na područje zdravstva, više od više od 500 novih - kazala je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.

U emisiji Dnevni ritam gostovao je i prof. sociolog Krešimir Krolo.

Ljudska prava često se prikazuju kao univerzalna, ali sociolozi ističu da ih definiraju i moć institucije i društvene norme. Koliko su onda ljudska prava doista univerzalna, a koliko kulturno i politički uvjetovana?

- U načelu ona jesu univerzalna, ali praksa je ono što čini razliku. U načelu se može društvo dogovoriti da su da vii trebamo imati nekakvo elementarno pravo, ali onda kad dođete do nekakvih različitih kultura i društva, vidite da postoje promjene u praksi dobrim dijelom, jer je vezani za nekakve vrijednosne pozicije u društvu. Ono što se smatra da je legitimno, da je dio društvenog identiteta, ili da se treba priznavati, onda to ulazi pod širi kišobran te univerzalnosti. Međutim, često u društvima u kojima to nije slučaj, dolazi do razlika u tim praksama. Odnosno, ne radi se iskreno i intenzivno na tome da se zaštite neke manjinske skupine za koje su kulturološki vrijednosti definirane da ne zaslužuju tu vrstu zaštite, rekao je prof. sociolog Krolo.