Uloga vjerskih zajednica pri integraciji migranata u hrvatsko društvo

U Hrvatskoj je posljednjih godina sve veći broj migranata, stranih radnika, tražitelja azila i izbjeglica. Pitanje njihove integracije u društvo pritom nije samo administrativno ili političko, već duboko ljudsko i pitanje društvene održivosti. S kakvim se konkretnim preprekama suočavaju strani radnici i migranti – od jezika i birokracije, preko radnih uvjeta i stanovanja, do društvene prihvaćenosti i osjećaja pripadnosti? Kako na te izazove odgovaraju kršćanske udruge i inicijative na terenu? Koja je perspektiva? 

U hrvatskom društvu prema migrantima postoje različita mišljenja, no prevladavajuće su dvije perspektive. Jedni naglašavaju sigurnosni aspekt i na pridošlice gledaju kao na opasnost po domicilno stanovništvo, koji mijenjanju naš identitet ili opterećuju naš gospodarski i sustav socijalne skrbi. Drugi u migrantima i stranim radnicima vide priliku za upoznavanje i zajedništvo u različitosti te smatraju kako njihov dolazak predstavlja korist i za njih i za naše društvo, kako ekonomski, tako i kulturološki. U našoj zemlji djeluju kršćanske organizacije koje u „novim susjedima“ prepoznaju bližnjeg u potrebi i nastoje im pomoći da se osjete prihvaćenima te da se integriraju u društvo.

Isusovačka služba za izbjeglice za jugoistočnu Europu (JRS) već tridesetak godina nastoji pratiti, služiti i zagovarati prava izbjeglica te svih prisilno raseljenih osoba.

Ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice za jugoistočnu Europu pater Stanko Perica naglašava kako je nužno cijelim nizom aktivnosti, a uz zajednički napor svih razina društva, poticati pozitivnu integraciju migranata kako ne bi došlo do getoizacije i svih problema koji iz nje proizlaze. JRS za migrante organizira tečajeve jezika, radionice učenja o hrvatskoj kulturi, pomažu riješiti administrativne probleme s kojima se pridošlice susreću, komuniciraju s poslodavcima te stoje na raspolaganju gdjegod je to potrebno.

Perica ističe kako je u Hrvatskoj još uvijek izražena socijalna distanca prema strancima, a najčešće je to zbog straha od nepoznatog ili stereotipa. Važna je stoga edukacija i susret u kojem se predrasude i barijere najčešće uklanjaju.

Valja napomenuti kako je prošlog mjeseca Saboru Vlada Republike Hrvatske uputila izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti radi usklađivanja s EU Paktom o azilu i migrantima. Za tražitelje azila uvodi se obveza pohađanja radionica integracije u hrvatsko društvo i učenja hrvatskog jezika. Budući da su radne dozvole za strane radnike ograničene na rok do tri godine, upitna je i unutarnja motivacija stranaca da uče jezik. Pater Perica naglašava kako Hrvatska godišnje prihvati vrlo malen broj tražitelja azila, svega nekoliko desetaka, a prošle je to godine bilo 25. 

Povjerenik za pastoral migranata i turista Zagrebačke nadbiskupije velečasni Anđelko Katanec u doticaju je prvenstveno sa stranim radnicima koji dolaze na mise za strance u zagrebačku Župu svetog Blaža. Tamo se već godinama organiziraju mise na engleskom jeziku, a odnedavno se za filipinske kršćane u našoj zemlji pastoralno skrbi i svećenik s Filipina. Povjerenstvo za pastoral migranata i turista Zagrebačke nadbiskupije obilježava punih 10 godina djelovanja, a osnovao ga je tadašnji zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Ono djeluje na tri područja – to su: pastoralna briga za turiste i promicanje sakralne baštine, pomoć tražiteljima azila i izbjeglicama te pružanje informacija stranim radnicima i osiguravanje mjesta za okupljanje u zajedništvu. „Kršćanski je prići te pomoći bližnjem u potrebi. Tome nas uči naša vjera koja se ogleda u konkretnim djelima milosrđa. Kada upoznajemo druge, učimo i o sebi. Svoju baštinu i identitet moramo čuvati, ali i dijeliti s drugima“, naglašava velečasni Katanec. 

Velečasni Katanec ističe i brojne administrativne prepreke s kojima se susreću strani radnici u našoj zemlji. U tom smislu naglašava važnost neformalnih inicijativa i zajedništva na terenu jer se u izravnom doticaju i komunikaciji mnoge zapreke i poteškoće mogu otkloniti. Katanec zaključuje kako je na svakom od nas odgovornost da učini koliko može kako bismo i dalje imali skladan, miran i konstruktivan suživot.

Detaljnije o ulozi vjerskih zajednica u integraciji migranata, izazovima i perspektivi možete poslušati u emisiji Susret u dijalogu urednika i voditelja Roberta Rogine, koja je dostupna u našoj Slušaonici.