U očekivanju nove klimatske konferencije

U povodu međunarodne godišnje klimatske konferencije COP27 koja će se u studenome održati u Egiptu u današnjoj emisiji "Klimatski izazov" Prvoga programa Hrvatskoga radija gostovao je dugogodišnji hrvatski predstavnik u Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC) doc. dr. sc. Krešo Pandžić.

Kao cijenjeni umirovljeni meteorolog DHMZ-a, dugogodišnji vanjski suradnik i predavač na studiju geofizike zagrebačkog PMF-a te pročelnik za klimu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, doc. dr. sc. Krešo Pandžić slušateljima je predstavio značenje i djelovanje IPCC-a i COP-a, u čijem je radu sudjelovao:

IPCC je znanstveno međunarodno tijelo, koje su godine 1988. osnovali Svjetska meteorološka organizacija i Program UN-a za okoliš (UNEP), jer su znanstvenici upozorili na primjetno djelovanje čovjeka na klimu - porast globalne temperature na Zemlji. Gotovo sve zemlje potpisale su Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC).

COP je provedbeno tijelo - ono provodi Konvenciju. Osnovni je zadatak ograničiti emisije stakleničkih plinova, i to ne samo od početno znanih izvora - sagorijevanja fosilnih goriva u indrustriji, prometu i energetici, nego i od emisija koje su nastale djelovanjem gospodarstva, poljoprivrede i gospodarenja šumama.

IPCC prikuplja rezultata znanstvenih istraživanja, analizira ih i svakih pet do sedam godina objavljuje u izvješćima. Do sada je objavljeno šest izvješća, koja pokazuju stanje globalne klime i daju preporuke za smanjivanje emisija stakleničkih plinova s ciljem nulte neto razine emisija. Osim šest općih, IPCC objavio je i desetak izvješća posebne namjene: za ublažavanje klime, za oceane, za polarna područja i druga.

Dr. Pandžić istaknuo je da je teško prognozirati hoće li i nova konferencija u studenom u Egiptu završiti zaključkom "dogovorili smo se da ćemo se nastaviti dogovarati", kako se često događalo: "Dokumenti se detaljno analiziraju i nemoguće je pouzdano predvidjeti konačne zaključke. Za očekivati je nastavak dosadašnjeg glavnog prijepora između znanosti i politike te tko treba snositi najveće financijske posljedice onečišćenja - razvijene zemlje ili one u razvoju."

No, Pariški sporazum kao jedan od najbitnijih zaključaka dosadašnjih klimatskih konferencija dokazuje mogućnost dogovora o prihvatljivom rješenju. On je bio svojevrsna prekretnica u dogovaranjima i djelovanjima - od tada su prilično jasno definirani ciljevi kako koja država može doći do klimatski neutralnog gospodarstva. U takvom će gospodarstvu ostati fosilna goriva, ali u znatno manjim količinama nego do sada - koje će moći "pohraniti" šume i oceani.

U završnoj rubrici Klimatskog izazova posljednje listopadske srijede gostovao je Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije, koja je pokrenula apel otpornosti na klimatsku krizu. Vlada je usvojila strategiju, ali ne i Akcijski plan za provedbu strategije. Apel se može pročitati i do 1. studenoga 2022. godine potpisati na stranicama https://zelena-akcija.hr.

Emisija je i dalje dostupna u radijskoj internetskoj slušaonici, a razmišljanja i komentari mogu se slati i na elektroničku adresu redakcije - [e-mail].