Ambalažni otpad u porastu, Hrvatska ga proizvodi najmanje

Online kupovina, dostava hrane, kava za van... Ambalaža dolazi u različitim oblicima (boce, spremnici, limenke, kutije, vrećice), izrađena je od različitih materijala (papir, karton, plastika, staklo, drvo, metal) i koristi se u svim fazama proizvodnje i potrošnje. Proizvođači, prijevoznici, supermarketi, restorani, kućanstva – svi koriste ambalažu za zaštitu, čuvanje ili prijevoz robe.

Ambalaža utječe na okoliš. Svaki stanovnik EU-a u prosjeku je 2021. godine proizveo 189 kg ambalažnog otpada. Tijekom deset godina taj se iznos povećao za više od 20 posto. Količina ambalažnog otpada varira od zemlje do zemlje, od najmanje 74 kg po osobi u Hrvatskoj do 246 kg po osobi u Irskoj.

Pravila EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu obuhvaćaju dizajn ambalaže i gospodarenje ambalažnim otpadom. Njihov je cilj uskladiti nacionalne mjere, spriječiti proizvodnju otpada i povećati ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu. Njima se utvrđuju i minimalni zahtjevi koje ambalaža na tržištu EU-a mora ispunjavati. Ta pravila datiraju iz 1994. i izmijenjena su 2018. Jedan od ciljeva EU-a je postići kružno gospodarstvo do 2050. godine te Parlament radi na prijedlogu Komisije iz studenoga 2022. za novu reviziju pravila.

Parlamentarni odbor za okoliš donio je svoje stajalište u listopadu. Zastupnici žele zabraniti prodaju vrlo laganih plastičnih vrećica, odrediti posebne ciljeve smanjenja otpada za plastičnu ambalažu, potaknuti ponovnu uporabu utvrđivanjem posebnih kriterija za takvu ambalažu i pružanjem mogućnosti potrošačima da donesu vlastite posude za hranu i piće, zabraniti postojane zagađivače (poznate i kao „zauvijek kemikalije”) koji se koriste za vatrootpornu ili vodootpornu ambalažu za hranu i koji bi mogli utjecati na naše zdravlje. Parlament o ovoj temi glasati na plenarnoj sjednici. Nakon toga zastupnici su spremni za pregovore s Vijećem o zakonodavnom tekstu.

Svake godine u EU-u nastane 2,2 milijarde tona otpada. Više od četvrtine tog otpada (27 posto) čini komunalni otpad: svakodnevni otpad koji prikupljaju i obrađuju općine, a uglavnom nastaje u kućanstvima. Podaci pokazuju da se količina otpada i način na koji se njime gospodari znatno razlikuju među državama članicama EU-a, ali vidljivo je povećanje recikliranja i manje odlaganja otpada na odlagališta. Kako bi se otpad i njegov utjecaj na okoliš smanjio, EU je usvojio ambiciozne ciljeve za recikliranje i odlaganje otpada te radi na promjenama kod ambalažnog otpada. Cilj je potaknuti prelazak na održiviji model, to jest kružno gospodarstvo.

Komisija je prošle godine predložila nova pravila o ambalaži na razini EU-a. Ona uključuju prijedloge za poboljšanje dizajna ambalaže, kao što je jasno označivanje, poticanje ponovne upotrebe i recikliranja te poziv na prijelaz na plastiku na biološkoj osnovi, biorazgradivu plastiku i plastiku koja se može kompostirati.

Ako nastavimo iskorištavati resurse dosadašnjim tempom, do 2050. ćemo trebati resurse triju planeta Zemlje. Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s društva „uzmi-proizvedi-baci” na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050.

O tomu kakve su navike naših sugrađana i misle li da treba nešto promijeniti u načinu odlaganja otpada poslušaje u anketi Europskih minuta.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.