Povećanje troškova stanovanja u Europskoj uniji

Porast cijena nekretnina i najamnina velik je problem za mnoge Europljane. Omjer troška stanovanja i dohotka jedan je od načina na koji se određuje jesu li troškovi stanovanja previsoki. Smatra se da se kućanstva suočavaju s problemima kada su troškovi stanovanja veći od 40 posto raspoloživog dohotka.

Troškovi stanovanja u EU-u su u 2023. godini za 10,6 posto kućanstava u gradovima i 7 posto kućanstava u ruralnim područjima premašili 40 posto raspoloživog dohotka. Više od četvrtine Grka (31 posto) koji žive u gradovima imalo je troškove stanovanja veće od 40 posto prihoda, dok se samo oko 6 posto Slovaka u gradovima suočilo s istim problemom.

U manje od deset godina, od 2015. do 2023., cijene nekretnina u EU-u su u prosjeku porasle za 47 posto. Najveće povećanje zabilježeno je u Mađarskoj, gdje su cijene porasle za 173 posto, a najmanje u Finskoj, samo 5 posto. Glavni razlozi koji pridonose rastu cijena su viši troškovi gradnje i kamatne stope za kredite, smanjenje gradnje koje je ograničilo ponudu i porast kupnje nekretnina u svrhu ulaganja i ostvarivanja dodatnih prihoda. I najam u EU-u je postao skuplji. U razdoblju od 2010. do 2022. godine, najamnine su u prosjeku porasle za 18 posto, djelomično zbog kratkoročnog iznajmljivanja, zbog čega je na tržištu dostupno manje kuća i stanova za stanovanje.

Mnogi Europljani zabrinuti su zbog rasta cijena, troškova života i gospodarske situacije. Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra iz srpnja 2024., to su bili glavni razlozi zbog kojih su glasali na europskim izborima.

Više od dvije trećine Europljana živi u domovima koji su u njihovom vlasništvu, nešto više od polovice živi u kući. 17% Europljana živi u domovima s manje prostora od onog što se smatra dovoljnim (jedna soba po odraslom paru, odrasloj osobi, dvoje braće ili sestara u dobi od 12 do 17 godina, djetetu starijem od 12 godina ili dvoje djece mlađe od 12 godina). 34% Europljana živi u domovima s više prostora od onog što se smatra dovoljnim, prema Eurostatu 2023. Mladi Europljani u prosjeku napuštaju roditeljski dom u dobi od 26,3 godine. No razlike među državama članicama su velike, od 31,8 godina u Hrvatskoj do 21,4 godine u Finskoj.

Parlament je 2021. godine donio rezoluciju kojom države članice poziva na priznavanje odgovarajućeg smještaja kao temeljnog ljudskog prava. Svi trebaju imati jednak pristup adekvatnom stanovanju, koje podrazumijeva priključak na visokokvalitetnu pitku vodu, odgovarajuće sanitarne uvjete, kanalizaciju i pouzdanu energiju, poručili su zastupnici.

Parlament je u srpnju 2024. ponovno izabrao Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije. U izjavi prije glasanja von der Leyen je najavila da će u novom sazivu stanovanje biti prioritet EU-a te da će EU po prvi puta imati povjerenika za stanovanje.

U listopadu 2024., zastupnici su s potpredsjednikom Komisije Margaritisom Schinasom raspravljali o potrebi za održivim, adekvatnim i cjenovno pristupačnim stanovanjem. Izrazili su zabrinutost oko problema beskućništva, mladih koji ne mogu kupiti vlastiti dom i istaknuli važnost ulaganja u socijalno stanovanje.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.