Hrvatski radio

Radio Osijek

Dva grada - dvije rijeke

22.01.2014.

16:27

Autor: Iva Fijala

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Izložba "Dva grada - dvije rijeke" arhitekta Radovana Miščevića do 29. veljače postavljena je u galeriji Waldinger.

O izložbi:

Duž obala Vardara proteže se obostrano zeleni pojas namjenjen pješaku. Obalno zelenilo pretapa se u tri obalna parka: parku uz Kale, park uz željezničku stanicu i sportski centar. Najviše značenje dano je parku uz Kale, koji je obogaćen plastičnom razvedenosti terena te planiranjem objekata unutar parka – muzeja i izložbenih paviljona.

Od obala zelenila ulazi se u dubinu gradskog centra širokim alejama i bulevarima koji vode pješaka do zone stanovanja i rada, koja se direktno nadovezuje na zelene masive unutar ovih zona. Oblikovanje zelenih površina pretpostavlja upotrebu pretežno autohtonih fitocenološki povezanih materijala, tipičnih za užu i širu regije Skopja i obale  Vardara, stoga je rješenje dato u oblicima koji unose u centar grada mahom elemente prirodnog autohtonog krajobraza.

Postoji npr. mogućnost za florističko oblikovanje obala Vardara, gdje bi uz visoke stablašice u travnjaku cvali brojni makovi (Papaver sp), na pozadini domaćeg Baxusa sempervirensa, Syringae i drugog.

Prostorno oblikovanje zelenila centra, uz prirodne odlike terena i dosljednu provedbu zacrtanih smjernica ozelenjavanja, daje u okvirima približnog urbanističkog rješenja mogućnosti za stvaranje humanih ambijenata u centralnom području grada, gdje će uvijek boraviti veliki broj ljudi vezanih za funkcije središta grada.

Osijek 2000: „Grad i njegova rijeka“

Centar suvremene kulture iz Barcelone – Centre de cultura contemporania de Barcelona (CCCB), s dokumentacijskim centrom za javne urbane prostore Europe, koji je zajedno s Institut francais d'architecture Paris (IFA) osnažio pokret „Ponovno oživljavanje Europe“, pozvao Hrvatsku da se svojim primjerima pridruži manifestaciji „Europski urbani javni prostori“.

Hrvatska se odazvala ovom pozivu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture u organizaciji UHA – Udruženja hrvatskih arhitekata, koje je povjereno dr.sc. F. Kritovcu, s izborom 12 primjera iz 10 gradova, među kojima i Osijeka.

Bilo je potrebno zadovoljiti određenim zahtjevnim kriterijima. Primjeru Osijeka, „Grad i njegova rijeka“ autora arh. Radovana Miščevića, CCCB je dodijelio posebno priznanje s ocjenom da ovaj primjer pruža model koji bi mogli slijediti drugi gradovi.

Ideja i koncept modela „rijeka u gradu“ nasuprot modela „grada na rijeci“, zasniva se na humanističko-sociološkoj i ekološkoj osnovi koja integrira povijesne, prirodne i kulturološke vrijednosti grada, kao i temeljnu ideju urbanog razvoja grada Osijeka, u kojoj rijeka Drava postaje kompozicijska osovina, središnji javni urbani prostor, oslobođen pritisaka suvremenog života, mjesto ljudskih susreta i komunikacija, mjesto rekreacije, igara, sporta, odmora, atraktivnih i privlačnih slobodnih prostora u cijelosti prihvaćenih od svojih građana. Danas je Osijek nezamisliv bez svoje rijeke i njezinih obala.

 

O autoru

 Rođen je 9. 12. 1925. U Osijeku završava osnovnu školu i gimnaziju, a paralelno i  umjetničku školu prof. Švage-Lešića. Nakon gimnazije 1946. upisuje  Tehnički fakultet - Arhitektonski odsjek  Sveučilišta u Zagrebu, na kojem 1953.diplomira kod prof. Alfreda Albinija. Za vrijeme studija postaje demonstrator na katedri za projektiranje prof. Zdenka Strižića. Nakon diplome radi kao asistent na katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta do 1959. Istodobno se zapošljava u Urbanističkom institutu SR Hrvatske gdje radi na dužnostima samostalnog planera-projektanta i rukovoditelja stručnog tima za urbanizam i arhitekturu. Završio je specijalistički staž «Prostor i industrijska izgradnja stanova» pod pokroviteljstvom Vlade Republike Francuske 1975. u Parizu.
Doktorsku disertaciju obranio je 1978. na temu «Procesi i planiranje urbane transformacije metropolitanskih aglomeracija s primjenom na situaciju grada Zagreba».
Predavao je kao izvanredni profesor na Višoj građevinskoj školi u Zagrebu i Osijeku, te na poslijediplomskom studiju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, gdje postaje mentor i član povjerenstva za obranu magistarskih radova i disertacija. Zvanje znanstvenog savjetnika stekao je 1988. U svojstvu zamjenika direktora Urbanističkog instituta odlazi u mirovinu 1991., ali i dalje do danas aktivno radi na svim područjima društveno – stručnih djelatnosti.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.