Međunarodni dan materinskog jezika

Festival jezika koji se održava u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku završnica je niza kreativnih susreta kojima je ovoga tjedna obilježen današnji Međunarodni dan materinskog jezika

Do sada su održane ruska te austrijsko-njemačka radionica, a svoj prinos obilježavanju Međunarodnoga dana materinskoga jezika dali su i učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Za četvrtak, 20. veljače u 13 sati najavljena je radionica pod nazivom „Ekologija jezika“, a vodi ju Ljiljanka Mitoš Svoboda. Ona će posebno ukazati na činjenicu da polovici od oko šest tisuća živih jezika prijeti nestanak. UNESCO-vi podaci govore da tri tisuće jezika govori samo deset tisuća ili manje govornika, a četvrtinu samo tisuću ljudi. Često je riječ o starijim osobama i odlaskom posljednjeg govornika nestaje i jezik. Prema Atlasu ugroženih jezika od 1950. godine nestalo je 230 jezika, upozorava Mitoš Svoboda. Na radionici će podsjetiti da je unatrag 500 godina hrvatski jezik pretrpio turcizme (boja, budala, jastuk, krevet, sapun, sat, top, jorgan…), hungarizme (cipela, čizma, karika, kip, lopov, soba…), germanizme (madrac, lozinka, vaga, šminka, cigla, kifla, kugla…), grecizme (ikona, kaos, kemija, anđeo…), bohemizme (časopis, kisik, kopačka, pištolj, uloga, vlak…), latinizme (proces, inspektor, deponij, ambijent). Posebnost jezika su lokalizmi po čemu je Osijek osobito poznat. Pojmovima poput omama, grincajg, ruksak, šmirgl papir, šarafciger, šlajbok, hoklica, rerna, cukepiksna, vaservaga još uvijek je sačuvan esekerski kojim se govorilo u 19. stoljeću i početkom 20., a u sedamdesetima je nastao prepoznatljivi osječki sleng: bakutaner, brlja, bracika, butra, diklić, dumina, laćarno, lega, levat, čvimba, zurka i tako dalje.

Odjel za rad s djecom i mladima, Austrijska čitaonica te Posudbeni odjel, Odsjek za odrasle Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek cijelu će manifestaciju zaokružiti „Festivalom jezika“ u petak će u 17 sati u prostoru Udruge „Šokačka grana“, Kralja Petra Svačića 36. „Želja nam je ovim događanjima pridonijeti kulturnoj razmjeni i čuvanju tradicionalnih vrijednosti, širenju multikulturalnosti te materinji jezik predstaviti pričom, pjesmom, plesom, običajima i tradicionalnim nacionalnim jelima koje zajednice grada Osijeka njeguju“, ističu u GISKO-u.

21. veljače - Međunarodni dan materinskog jezika
Materinji ili materinski jezik izraz je kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem, ne samo drugih jezika, već i s učenjem uopće.
Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kretivnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika. S ciljem promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja, UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.
Osim uloge komunikacijskog sredstva i prijenosnika društvenih vrijednosti i identiteta, jezici mogu utjecati i na gospodarski razvoj. Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i Internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.
Prema "Atlasu svjetskih jezika kojima prijeti nestanak" dominantni jezici poput engleskog, francuskog, španjolskog, ruskog i kineskog sve brže i više potiskuju manjinske jezike. Jezična raznolikost neodvojiva je od biološke raznolikosti pa je gubitak samo jednog jezika gubitak za ukupni životni potencijal na zemlji, navodi UNESCO, ističući svoju presudnu ulogu u promicanju normativnih i provedbenih strategija i aktivnosti u očuvanju jezika.
Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, ističe UNESCO, navodeći kao primjer postojanje niza biljaka s vrlo velikim ljekovitim učinkom, ali koje su poznate samo tradicionalnim kulturama. Ako se izgube jezici i kulture, nestat će i znanje o biljkama i njihovim ljekovitim karakteristikama.
Stoga, Međunarodni dan materinskog jezika ima svrhu podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.