Nikola Šubić Zrinjski u HNK Osijek - premijera

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku 119. sezonu otvara jednom od najpopularnijih i najizvođenijih opera hrvatske operne literature – Zajčevim Nikolom Šubićem Zrinjskim, glazbenom tragedijom u tri čina (osam slika), nastalom prema libretu Huga Badalića. Predstava je praizvedena u zagrebačkom Narodnom zemaljskom kazalištu 4. studenog 1876., pod ravnanjem samoga autora.

Istinski voljena opera-budnica, koja lirskim pristupom karakterizaciji likova doseže najviše estetske instance, premijerno će zaigrati 17. listopada 2025., pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera, u režiji Lee Anastazije Fleger, koju pamtimo po režiji Puccinijevih jednočinki Plašt i Sestra Angelica u 118. kazališnoj sezoni.

Riječ je o koprodukciji osječkog i splitskog HNK-a, nastaloj u sklopu kazališnog projekta "K-HNK", a intendant osječkog kazališta Vladimir Ham rekao je na konferenciji za novinare kako je ovo nastavak suradnje s HNK Split nakon uspjeha predstave "Snježna kraljica", ali i doprinos obilježavanju 1100. obljetnice hrvatskog kraljevstva. 

Smatra da ova velika herojska opera mora biti na repertoaru svakog nacionalnog kazališta, a da je kroz konzorcij hrvatskih narodnih kazališta autorski tim napravio sjajan posao, u glazbenom i vizualnom smislu, što nikoga neće ostaviti ravnodušnim. 

- Što se tiče podjela, imamo gotovo tri ravnopravne podjele, i bilo je teško odlučiti tko će pjevati koji dan, ali uspjeli smo i kroz kazališni konzorcij okupiti najbolje interprete za ovakvu vrstu predstave, rekao je Ham.

Intendant splitskog HNK-a Vicko Bilandžić ocijenio je da je, nakon "Snježne kraljice", ovo još veći i nacionalno bitniji projekt te da nema boljeg vremena, trenutka i mjesta da se premijera ove opere prikaže publici.

- Mislim da smo povijesno gledano u trenutku velikih prekretnica, kada su Europi junaci poput Zrinjskog itekako potrebni. Oni se možda u ovome trenutku nalaze u nekim drugim, nama bliskim zemljama, a opasnost i danas vreba, i smatram da nam je u budućnosti potrebno jedinstvo koje promovira ova opera, kazao je Bilandžić.

Redateljica Lea Anastazija Fleger napominje kako je "Nikola Šubić Zrinjski" operni klasik, koji se i treba režirati klasično, upravo iz poštovanja prema toj operi. Ističe kako je stoga i odabrala klasični redateljski pristup, ali je od glumaca tražila da, osim herojske, pokažu i neke druge osobine njihovih likova, pa smatra da će opera prikazati široki raspon emocija.

U premijernoj predstavi, uz ostale, nastupit će Ljubomir Puškarić, Antonija Teskera, Katarina Toplek-Horvat, Domagoj Dorotić, Krunoslav Tuma, Predrag Stojić, Berislav Puškarić i Igor Krišto. Dirigent predstave je Ivan Josip Skender, Scenograf Ivo Knezović, kostimografkinja Tea Bašić Erceg, a scenski pokret i koreografiju je osmislila Maja Huber.

U predstavi sudjeluju solisti, zbor, orkestar i baletni ansambl osječkog HNK-a. Predstava je zajednički projekt HNK u Osijeku i HNK u Splitu, u sklopu K-HNK projekta Ministarstva kulture i medija. 

Splitska je izvedba (premijera) najavljena za 22. studenoga 2025. godine.

Opera je najavljena na današnjoj konferenciji za novinare, a više može poslušati u snimljenom prilogu.

RAZGOVOR

Lea Anastazija Fleger - Jedva čekam da vidite slojevitost glumačke izvedbe i predivnu emotivnost

Iako su joj tek 33, Lea Anastazija Fleger već se pozicionirala kao jedna od najistaknutijih redateljica mlađe generacije u Hrvatskoj. Ne boji se izazova: njezin repertoar obuhvaća drame, komedije, mjuzikle, predstave za djecu, ali i ambijentalne forme. U radu često spaja klasično i suvremeno, tražeći vezu između tekstova koji su nam bliski kroz tradiciju i njihovih univerzalnih tema s današnjicom. Upravo ta sposobnost preplitanja emocije, drame i intimnih motiva čini njene produkcije vrlo slojevitima i emotivnima. Osječka će se publika u to uvjeriti u petak, 17. listopada, u 20 sati –na premijeri Zajčeve glazbene tragedije u tri čina – Nikola Šubić Zrinjski.

* Opera Nikola Šubić Zrinjski ima jake povijesne i nacionalne konotacije. Kako ste balansirali - ako jeste - da ne budete previše doslovni u prikazu, ali istodobno zadržite važnost tema?

- Zajčevo je djelo na repertoaru svih hrvatskih opernih kuća. Redaju se izvedbe, dirigenti, nova redateljska čitanja i fantastični pjevači. Vjerujem da je san svakog pjevača pjevati u Zrinjskom. Uz Gotovčevog Eru s onoga svijeta, najuspjelija je to hrvatska opera i zato joj svi moramo posvetiti posebnu pažnju. Dužnost nam je predstaviti ju mladim generacijama.

* Ima li opera još neki sloj koji ju izdvaja iz druge „slične“ literature i čini remek-djelom?

- Sam Zajc vrlo vješto stvara glazbeni sukob dvaju svjetova- snažnog turskog, osmanskog i hrvatskog, koji emotivno brani svoja sela i gradove. U operi se pojavljuju zanimljivi životni likovi, čije su sudbine isprepletene dramom i lirikom, emocijama, junaštvom, ljubavlju i suzama. Fantastična je dinamika opere u kojoj se izmjenjuju masovne scene s potpuno intimnima i emotivnima. Psihologija likova je odlično razrađena. Upravo zato je ova opera pravo remek-djelo na koje moramo biti izrazito ponosni. Svaka generacija redatelja daje novo čitanje svakog komada, pa tako i Zrinjskog. Predstavnica sam najmlađe generacije hrvatskih redatelja i sretna sam i ponosna što mi je Zrinjski „stigao u ruke“ s 33 godine. Operi sam pristupila s velikim poštovanjem, jer sam svjesna njezine veličine i značaja u Hrvatskoj. S razlogom je Boris Papandopulo rekao “ Postoje opere i postoji Zrinjski“ . Zrinjski je uvijek nešto više, Zrinjski je nacionalna hrvatska opera, koja je mnogo više od samo još jednog opernog naslova.

 Je li bilo dvojbi između zadržavanja autentičnosti izvornog djela i potrebe za modernizacijom i/ili reinterpretacijom?

- Neka djela „pojede vrijeme“ , moraju se modernizirati ili reinterpretirati, neka su svevremenska, pa fantastično komuniciraju s publikom i bez reinterpretacije. U ovom slučaju nije bilo dvojbi. Mi smo postavili klasičnog Zrinjskog, s jako zanimljivim stiliziranim vizualom. Opera tematizira povijesni događaj, opsadu Sigeta. Sultan Sulejman I. u svojoj dubokoj starosti, 1566. kreće u pohod na Ugarsku. Cilj mu je stići do Beča, a prva postaja bila mu je Siget. Opsada je počela 5. kolovoza i trajala do 7. rujna. Vojnici Zrinjskog junački su se branili od mnogostruko brojnije osmanske vojske, kojoj su zadali velike gubitke. Kada je sultan Sulejman I. iznenada umro 4. rujna, Mehmed paša Sokolović odlučuje zatajiti njegovu smrt i nastaviti s bitkom. Zrinjski i njegovi preživjeli junaci na samom su kraju opsade odlučili zapaliti svoj grad i ne predati se, već junački otići u juriš, u smrt. Grof i ban Nikola IV. Zrinski, Nikola Šubić Zrinski, jedan je od najslavnijih velikana hrvatske povijesti, a opsada Sigeta i Sigetska bitka 1566., izazvali su divljenje čitave tadašnje Europe. Nikola Šubić Zrinski je od tada, pa sve do danas simbol domoljublja i junaštva. Iako je okosnica priče ratna, ovo nije samo priča o rodoljubnom herojstvu. Ovdje je bitna i ljubavna priča Jelene i Juranića. Ovo je priča i o ljubavi, obitelji, priča o pojedincima koji postaju žrtve visoke politike. Zrinski nije samo junak i vođa, on je i Jelenin otac, te Evin muž.

* Kako ste se nosili s izazovom režije opere koja sadrži tako bogat povijesni i kulturni kontekst? Je li ovaj puta bilo potrebe za redefiniranjem povijesti kroz umjetnost? 

- Sigetska bitka postala je inspiracija mnogim hrvatskim i inozemnim autorima u književnosti, slikarstvu, glazbi, kazalištu i diskurzivnom rodu. Pripremala sam se za režiju proučavajući ta djela. Svaki od autora pronašao je neki zanimljiv detalj pričajući priču o Nikoli Šubiću Zrinskom i Sigetskoj opsadi. Skupljala sam sve informacije do kojih sam mogla doći kao puzzle, ne bih li stvorila što bolju sliku o tom povijesnom događaju. Nakon toga sam počela maštati i sa svojim autorskim timom stvorila našu čaroliju koju ćete imati priliku gledati od 17. listopada.

* Opera je vrlo specifičan žanr. Što je za vas ključna 'kemija' koja mora postojati među glazbom, pjevanjem i vizualnim elementima?

- Kvaliteta dobre opere je sklad svih elemenata. S dirigentom, svojim autorskim timom, pjevačima, zborom, orkestrom i tehnikom kroz rad i probe bilo mi je najbitnije postići sinergiju.

* Jedan od značajnih aspekata operne režije je rad s pjevačima.

- Kako na Akademiji dramske umjetnosti i sama predajem Glumu, gluma je aspekt operne režije koji mi je iznimno bitan. Približavala sam pjevačima likove, njihove motivacije i dramske situacije u kojima su se likovi našli. Zajedno smo otkrivali slojevitost koju nam je već Zajc ponudio svojom glazbom i Hugo Badalić libretom. Kod dobrih skladatelja, u partituri možeš pronaći sve. Mi smo ju pažljivo iščitavali i secirali do detalja. Zajc je majstor glumačke psihologije, uvijek glazba prati promjenu motivacija likova. Tako da nam je glazbeno pomogao i već unaprijed glazbom upisao zanimljive promjene motivacija.

* Kako ste uspjeli prenijeti dinamiku između monumentalnosti i intimnosti u operi u kojoj se povijest isprepliće s osobnim pričama likova?

- Nadam se uspješno, taj sud će svakako donijeti publika. Uložili smo velik trud na svakodnevnim probama. Svakom sam pjevaču pristupila minuciozno. Intimne scene režirala sam filmski, a velike, zborske grandiozno.

* Kako ste se nosili s prikazivanjem Zrinjskog kao protagonista, s obzirom na sve političke i moralne komponente koje nosi njegova figura?

- Kada spomenete operu Nikola Šubić Zrinjski, većini je prva asocijacija - U boj, u boj!, veliko zborsko finale opere. Nikolu se uvijek predstavlja kao velikog junaka i velikana, što on apsolutno jest i neizmjerno je bitan u našoj povijesti. No, meni je zanimljivo bilo otkrivati i drugu stranu tog Zajčevog lika. Onu intimnu, privatnu. Zanimalo me tko je Nikola sa svojom obitelji. Kakav je otac? Kakav muž? Zaplače li on prije juriša kada se oprašta od svog grada? Uhvati li ga kada strah? Koja je uloga njegove žene Eve u cijeloj ovoj priči? Kolika mu je ona podrška i snaga u svim teškim odlukama koje je donio? Naime, u operi se odigrava i velika obiteljska drama. S pjevačima koji pjevaju i igraju Nikolu, uz herojstvo, tražila sam i ranjivost i ljudskost. Time smo dobili slojevitost izvedbe i predivnu emotivnost koju jedva čekam da vidite.

* Koje su najveće lekcije koje ste naučili tijekom rada na ovoj produkciji?

- Redatelj prije svega mora biti odličan psiholog. Psihologiju i pedagogiju trebali bi uvrstiti kao obvezne predmete redateljima na studiju na akademiji. Mi, redatelji, ne možemo svoje autorstvo ostvariti bez ljudi, a u radu na operi sudjeluje jako puno ljudi. U našoj je više od 30 solista, 40-tak članova zbora, balet, statisti, iza scene je 20-tak članova tehnike koji rade scenske promjene, veliki orkestar. Tu su još i dirigent, autorski tim, krojači, rekviziteri, stolari, bravari, marketing, uprava kazališta. Moj je zadatak uskladiti sve te segmente da bismo našu operu i naš zajednički rad doveli do uspješne premijere. Rad na svakoj predstavi ponekad je predivan, ponekad zabavan, ponekad izazovan, ponekad trnovit, no publiku zanima rezultat. Na kraju dana, najbitnija je kvaliteta predstave, jer se kvaliteta uvijek prepozna i ona traje. Time se vodim u svom umjetničkom radu.

Razgovarala: Narcisa Vekić / HNK u Osijeku