Premijerno izveden "Ero s onoga svijeta"

Komična opera u tri čina Jakova Gotovca "Ero s onoga svijeta" premijerno je izvedena sinoć u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, pod dirigentskom palicom Filipa Pavišića. Osječki "Ero s onoga svijeta" premijerno je izveden zadnji put prije osam godina. Riječ je o najizvođenijoj i najpoznatijoj hrvatskoj operi, koja uvijek izaziva smijeh upravo zbog svoje svevremenosti, rekao je vršitelj dužnosti ravnatelja osječkog HNK-a Miroslav Čabraja. I

Istaknuo je kako je ta opera stekla status nacionalne baštine. Dirigent Pavišić ocijenio je libreto izuzetnim, iskrenim, životnim i smiješnim, te naglasio kako je opera iznimno zahtjevna za dirigenta i soliste. Od premijernog uprizorenja vrličkoga kraja na osječkoj pozornici 3. listopada 1940. godine ta najpopularnija hrvatska opera pred osječkom publikom izvedena je više od četiristo puta. Uz Miljenka Đurana u ulozi Miće (Ere), nastupit će Damir Baković (Marko, bogati seljak), Irena Parlov (Doma, njegova druga žena), Sanja Toth (Đula, Markova kći iz prvog braka) i drugi, a sudjelovat će i plesna skupina osječkog HNK-a.Operni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta premijerno će izvesti jednu od najpoznatijih i najizvođenijih hrvatskih opera, "Eru s onoga svijeta" Jakova Gotovca, pod dirigentskom palicom Filipa Pavišića i u redateljskoj postavi Petra Šarčevića koju je za osječko kazalište realizirao Zoran Juranić. Uz Miljenka Đurana u ulozi Miće (Ere), nastupit će Damir Baković (Marko, bogati seljak), Irena Parlov (Doma, njegova druga žena), Sanja Toth (Đula, Markova kći iz prvog braka) i drugi, a sudjelovat će i plesna skupina osječkog HNK-a. Kostimografkinja je Ljubica Wagner, a scenografiju je po skicama Ivana Rabuzina realizirao Miljenko Sekulić. U Osijeku je "Ero s onoga svijeta" prvi put izveden 1940. godine, a zadnja je premijera bila 2006. godine.Jakov Gotovac rodio se u Splitu, 11. listopada 1895. Unatoč činjenici da je glazbena znanja stjecao izvan konvencionalnih institucija i prilično nesistematično, veliki se hrvatski skladatelj rano uključio u glazbenu praksu i uspješno počeo skladati. Početkom Prvog svjetskog rata sudjelovao je u radu pjevačkih društava "Zvonimir" i "Lisinski", te u organizaciji amaterskog Hrvatskog kazališnog društva za Dalmaciju. Od 1919. sudjeluje u organizaciji Splitske filharmonije, a 1922. i Filharmonijskoga društva u Šibeniku. Od 1923. djelovao je u Zagrebu kao korepetitor, te operetni i operni dirigent Hrvatskog narodnog kazališta. Gotovac je, uz Baranovića i Lhotku, najizrazitiji predstavnik takozvane glazbene struje nacionalnoga glazbenog smjera u Hrvatskoj. Upravo to oslanjanje na folklor najizraženije je u njegovim ponajboljim glazbenim ostvarenjima: operi "Ero s onoga svijeta" zborskoj "Koledi", te orkestralnom "Simfonijskom kolu". Glas o talentiranom skladatelju iznimna scenskog instinkta i dara za glazbenu ironiju pročuo se daleko izvan granica domovine. Jakov Gotovac preminuo je u Zagrebu, 16. listopada 1982.U Zagrebu praizveden davne 1935., "Ero s onoga svijeta" najpopularnija je i najizvođenija hrvatska opera. Izuzetnu popularnost i dojmljiv međunarodni uspjeh nesumnjivo su proizašli iz sjajne suradnje književnika Milana Begovića i skladatelja Jakova Gotovca.

U HNK-u u Osijeku posljednji puta premijerno izvedena 20. listopada 2006., ova komična opera u tri čina koju u ovoj sezoni na repertoar vraćamo kao obnovu savršeno životno oslikava okružje i likove Dalmatinske zagore. Na izrazitu komičnost libreta nadovezuje je bogato orkestrirana glazba živoga ritma i kolorita. Riječ je o operi prepunoj pamtljivih, dojmljivih arija, dueta i zborskih dijelova na koje se završno kolo postavlja poput savršene glazure na besprijekornoj torti.