Sedamnaesti Dani braće Miladinov

I ove godine makedonska zajednica u Hrvatskoj podsjeća na djelo dvojice prosvjetitelja - 17. Dani braće Miladinov održavaju se u Osijeku i Đakovu. Više o programu doznala je "leteća ekipa" Radio Osijeka.

U osječkoj galeriji Kazamat u sklopu priredbe može se pogledati izložba „Svježa kao paradajz – Suvremena makedonska umjetnost razotkrivena i razokvirena“, na kojoj će do 3. srpnja biti izloženi radovi tridesetak autora. U Đakovu se predstavlja knjiga Jagode Treneske Cvetičanin „ 40 godina u znaku povezivanja i klavirskog mozaika“. Promocija je u Spomen muzeju Josipa Jurja Strossmayera, a o knjizi će govoriti Mirko Ćurić i Davor Kelić. Za glazbeni dio programa pobrinut će se ženska klapa Certissa.Bit će to prigoda za podsjetiti na 153. obiljetnicu Zbornika narodnih umotvorina braće Miladinov, izdanog uz pomoć biskupa Strossmayera kojemu su Dani i posvećeni.

Zbornikom objavljenom u Zagrebu 1861. godine u Makedoniji je počeo nacionalni preporod. Dane tradicionalno organizira Makedonsko kulturno društvo "Braća Miladinovci" Osijek u suradnji sa Zajednicom Makedonaca u Republici Hrvatskoj, predstavnikom makedonske nacionalne manjine za Osječko-baranjsku županiju i Grad Osijek, Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, Gradom Osijekom i Gradom Đakovom.

Robert Alagjozovski o izložbi "Sveža kao paradajz":

„Ovaj izbor suvremene makedonske umjetnosti baziran je na radikalnoj umjetničkoj praksi koja se u obliku višegodišnjeg projekta razvila kao kolaborativna platforma makedonskih umjetnika van generacijskih, poetičkih i sličnih bliskosti. Ona u svojim načelima želi razbiti sve poznate institucionalne i utabane okvire u kojima se umjetnička djelatnost izražava. Koristeći format inovativnog umjetničkog projekta, s namjerom da prevaziđe zastarjeli format likovne kolonije, ona poziva makedonske autore, prije svega vizualne umjetnike, ali i umjetnike drugih disciplina, intelektualce, filozofe, blogere, na jedan zajednički interdisciplinarni ekskurs van poznatih umjetničkih i stvaralačkih postupaka i formi, a ipak duboko u njima. (…)

Smatramo da su ovi aspekti makedonske suvremene umjetnosti nešto drugačije na sceni, da su transgeneracijski i transpoetički eksperiment, i želimo hrvatskoj javnosti izložiti izbor, nekoliko sekvenci, ove višegodišnje preokupacije i već zamašne produkcije u kojoj je sudjelovalo preko tridesetak suvremenih makedonskih autora ne samo likovne scene“.