Tovarnik: Matoševa obljetnica bez otvorenja obnovljene rodne kuće

Iako je početkom godine najavljeno da će se Matoševa rodna kuća - kulturni centar u Tovarniku, konačno, nakon gotovo 15 godina radova na uređenju i obnovi, otvoriti na stogodišnjicu njegove smrti, to se neće dogoditi ni ovoga ožujka. No radovi su pri kraju - otvorenje očekujemo u jesen sljedeće godine.

Na sam dan godišnjice Matoševe smrti, 17. ožujka, Tovarničani u Zagrebu priređuju posjet pjesnikovu grobu, misu zadušnicu i svečanu akademiju u predvorju HNK-a. Istog dana, u ponedjeljak, u vinkovačkom Gradskom kazalištu Joza Ivakić zajednički program u sjećanje na 100 godina od smrti Matoša priređuje kazalište, Gradski muzej, Glazbena škola Josipa Runjanina, Gradska knjižnica i čitaonica, Društvo AG Matoša Tovarnik i vinkovačka osnovna škola koja nosi njegovo ime.          

Prijedlog projekta  uređenja osmišljen je prije više od 10 godina, a voditelj projekta i predsjednik Društva "Antuna Gustava Matoša" Željko Anić napomenuo je kako oblikovanje rješenja i temeljeni koncept proistječu iz potrebe da se na kreativan način predstavi bogatstvo hrvatske književnosti i kulture kroz ostavštinu jednog od najvećih hrvatskih književnika - Antuna Gustava Matoša. "Projekt s oko 9,5 milijuna kuna financiraju hrvatska Vlada i Grad Zagreb", rekao je. Po riječima autorica stalnog postava Dragane Lucije Ratković "Kuća A. G. Matoša - kulturni centar u Tovarniku" zamišljena je kao kompleksna kulturna institucija, koja predstavlja oživljavanje Matoševe ostavštine na nacionalnoj razini.

 

     

"Kuća bi trebala s književnim identitetom poticati razvoj kulturne i turističke ponude Tovarnika i tog dijela Hrvatske", rekla je Ratković, dodavši kako Kuća treba postati dinamična kulturna ustanova, koja holističkim pristupom te raznolikim i bogatim kulturnim sadržajima doprinosi razvoju i jačanju veza unutar zajednice i šire regije. Podsjetila je kako su sastavnice Kuće: galerije stalnog postava, knjižnica i čitaonica, spomenička knjižnica i dokumentacijski centar, višenamjenski prostor, suvenirnica, književni klub, dvorana za radionice, te spremište knjižnice i arhiv, a izvan zidova, u atriju Kuće, prostor je za manifestaciju Matoševih dana i Sajma pisane riječi u Srijemu. "Stalna izložba tematski ilustrira Matošev genij te posjetitelja vodi na putovanje kroz njegov život i rad", rekla je dodavši kako je putovanje smješteno u umjetnički i društveni kontekst kraja 19. i početka 20.

Stalni izložbeni postav Kuće A. G. Matoša na razini ideje zamislila je Dragana Lucija Ratković iz tvrtke Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu te predsjednica Asocijacije pomorskih muzeja Mediterana. Za izradu idejne projektne dokumentacije i koordiniranje projekta zadužena je Karla Bačić-Jelinčić, a u kreativnom timu su Vanja Cuculić, Goran Turković, Marko Šesnić i Bojan Drezgić iz studija Cuculić te Vladimir Končar iz studija Revolucija. Njihov je pristup tom muzejskom postavu suvremen te posjetitelja vodi na putovanje kroz Matošev turbulentan život baveći se i hrvatskom poviješću s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Pritom autori projekta ne zaboravljaju Matoševo življene u više gradova, od Beograda i Pariza do Zagreba, kao ni njegove ljubavi, pokušavajući dati cjeloviti uvid u njegov život.

U recenziji projekta muzejska savjetnica Željka Kolveshi ističe da su autori na dosad neviđen način u muzejima kroz znakovite sekvence putovanja pomoću perona željezničkih kolodvora ostvarili slikovnu interpretaciju Matoševa života. Također su autori, piše Ž. Kolveshi, oslikali vrijeme kada je Tovarnik bio središte Srijema u kojem su Hrvati starosjedioci te ocjenjuje da su autori studije na krajnje inovativan i kreativan način postavili putovanje kao lajtmotiv stalnog postava Kuće A. G. Matoša te odabrali baš peron kao znak muzeološkog čitanja i jasnog vođenja kroz osnovnu ideju koncepcije prostornog i likovnog rješenja postava koji će biti maksimalno interaktivan. Društvo A. G. Matoša kupilo je i dva posjeda iza Matoševe kuće, kako bi posjetiteljima dočaralo Tovarnik iz Matoševa doba. Imaju i studiju o strateškom razvoju tog projekta, s kojime žele povećati ukupni BDP općine Tovarnik, otvoriti nova radna mjesta, motivirati mlade na ostanak u svom rodnom kraju, ali i očuvati stanovništvo u tom osjetljivom dijelu hrvatskog teritorija. Kulturni centar A. G. Matoša predviđen je i za stalno mjesto održavanje Matoševih dana, ali i za Sajam pisane riječi u Srijemu. A ne bi trebalo zaboraviti ni to da je Matoš i dalje jedan od najcitiranijih hrvatskih pisaca i intelektualaca, umjetnik burnog života, vojni bjegunac, strastveni ljubitelj polemika, autor osamdesetak pjesama i dvadesetak knjiga koji je za sebe govorio da je "...Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrebčanin odgojem".

Umro je prerano, u četrdeset i prvoj godini života, ali njegov se utjecaj na hrvatsku kulturu, s punim pravom, osjeća i danas.