„Intencija arhitekture” – predavanje akademika Andrije Mutnjakovića

U sklopu popularizacije znanosti, u četvrtak, 5. listopada u svečanoj dvorani Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku (Kralja Petra Svačića 1/G) predavanje „Intencije u arhitekturi” održat će akademik Andrija Mutnjaković.

Akademik Andrija Mutnjaković redoviti je član Razreda za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2004. godine i voditelj Hrvatskog muzeja arhitekture od 2011.

Rođen je u Osijeku 1929. godine, gdje završava osnovnu školu i gimnaziju. 1954. godine diplomirao je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega radi kao suradnik Drage Galića, Lavoslava Horvata i Marijana Haberlea. Od 1957. do 1960. obrazuje se u Državnoj majstorskoj radionici za arhitekturu prof. Drage Iblera pri Likovnoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju dotadašnjeg rada, 1961. godine Savjet za kulturu i nauku Hrvatske priznaje mu status umjetnika. Osim samostalnog arhitektonskog rada, također je istraživač i pisac mnogo teorijskih i povijesnih studija i knjiga. Kroz publicističke i društvene aktivnosti promiče arhitektonsko stvaralaštvo i razvijanje kulture stanovanja, a također djeluje kao predavač na Radničkom sveučilištu u Zagrebu. Dugogodišnji je član uredništva stručnih publikacija Čovjek i prostor, Arhitektura, Arhitektura urbanizam, te predsjednik Savjeta izdavačke djelatnosti Društva arhitekata Hrvatske. Član je predsjedništva Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Udruženja hrvatskih arhitekata, te inicijator formiranja Zajednice umjetnika Hrvatske i Zagrebačkog salona, čiji je predsjednik bio u dva mandata.

Za svoj rad primio je nekoliko nagrada i priznanja, među kojima su Nagrada Zagrebačkog salona (1968), Grand prix X. Biennala Slavonaca (1985), Godišnja republička nagrada za arhitekturu Vladimir Nazor (1991), Godišnja nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za arhitekturu Viktor Kovačić, Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor (2004). Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i Matice Hrvatske.

U zemlji i inozemstvu objavljuje mnoge edukacijske sadržaje, predgovore zbornicima te teorijske knjige o suštini i razvoju arhitekture i urbanizma. Neke od njegovih arhitektonskih realizacija, fokusiranih na reafirmaciju nacionalne ili regionalne arhitekture u suvremenom arhitektonskom izrazu, uključuju Narodnu i univerzitetsku biblioteku Kosova u Prištini, Dom sindikata na Medvednici u Zagrebu, Dom Crvenog križa u Novom Vinodolskom, Kazalište Trešnja u Zagrebu i mnoge druge. Među njegovim projektima poticanja primjene bioničkih zakonitosti u funkciji arhitekture kao alternative apstraktnom shematizmu suvremenog grada su osječki Novi grad te druga stambena naselja u Osijeku, Zagrebu, Beogradu i Bratislavi, ali i centar grada u Tel Avivu. Također istražuje primjenu kinetičkih faktora u formiranju zgrada te sudjeluje u mnogobrojnim projektima obnove i revitalizacije graditeljske baštine, na primjer renoviranja Kaptola, Gornjeg grada i Stare jezgre Zagreba.