Izložba i film, Andrija Mutnjaković-Novi Osijek, 3. ožujka

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa Zavodom za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku i Hrvatskim muzejom arhitekture u Zagrebu te Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pozivaju na otvorenje izložbe i promociju filma o akademiku Andriji Mutnjakoviću. 

Izložba Novi Osijek i biografski film film Kuća kao tratinčica o životu i djelu akademika Andrije Mutnjakovića  bit će predstavljeni u utorak, 3. ožujka u 12 sati u auli i dvorani Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Trg Svetog Trojstva 3.

Pozdravne riječi uputit će prof. dr. sc. Drago Šubarić - rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, akademkinja Vlasta Piližota - voditeljica Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku, kademkinja Helena Sablić Tomić - dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec- upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU.

Iz životopisa (HAZU): 

Andrija Mutnjaković rođen je u Osijeku 29. studenog 1929. Pohađa osnovnu školu i gimnaziju u Osijeku, gdje i maturira 1948. godine. Od 1948. studira na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje diplomira 1954. godine. Nakon završetka studija radi kao suradnik Drage Galića, Lavoslava Horvata i Marijana Haberlea, a od 1957. do 1960. pohađa specifičan oblik post-diplomskog studija u Državnoj majstorskoj radionici za arhitekturu prof. Drage Iblera, pri Likovnoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Na osnovu dotadašnjega rada Savjet za kulturu i nauku Hrvatske priznaje mu 1961. godine svojstvo umjetnika. U okviru tog društvenog statusa bavi se samostalnim profesionalnim radom kao autor većeg broja zgrada, te kao istraživač i pisac većeg broja teorijskih i povijesnih studija i knjiga. Uz stručni rad bavi se publicističkim i društvenim djelovanjem u promicanju arhitektonskog stvaralaštva i razvijanju kulture stanovanja. Djeluje kao predavač na Radničkom sveučilištu u Zagrebu, kao višegodišnji član uredništva stručnih publikacija (Čovjek i prostor, Arhitektura, Arhitektura urbanizam), i kao predsjednik Savjeta izdavačke djelatnosti Društva arhitekata Hrvatske. Također djeluje kao član predsjedništva stručnih društvenih organizacija (Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Udruženja hrvatskih arhitekata), te kao inicijator formiranja Zajednice umjetnika Hrvatske i Zagrebačkog salona, čiji je predsjednik bio u dva mandata. Za svoj rad primio je nekoliko nagrada i priznanja, među kojima su nagrada Zagrebačkog salona (1968), Grand prix X. Biennala Slavonaca (1985), godišnja republička nagrada za arhitekturu Vladimir Nazor (1991), godišnja nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za arhitekturu Viktor Kovačić, nagrada za životno djelo Vladimir Nazor (2004), te odlikovanja Zasluge za narod sa srebrnim vijencem i Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića (1998). Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i Matice Hrvatske. Od 2025. dopisni je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.