„Novi život starog hrasta”, izložba Ive Jelušića

Povezanost čovjeka i drveta kroz vrijeme, autentična priča Ive Jelušića uokvirena u projekt „Novi život starog hrasta” osječkoj će javnosti biti predstavljena na izložbi postavljenoj na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u nastavnoj zgradi na 2. katu. Otvorenje je u utorak, 23. svibnja, u 12 sati. 

Autor izložbe govorit će o nastanku posuda od abonosa po uzoru na keramiku kostolačke kulture. Abonos je fosilizirano drvo hrasta lužnjaka izronjenog iz korita rijeke Bosne nedaleko od lokaliteta Pivnice u Posavini, a koje je staro oko 7000 godina. Sazrijeva u mulju rijeka bez prisustva zraka, s vremenom postaje tvrđe i mijenja boju od svijetle do bakreno smeđe i crne.

Jelušić ove replike posuda izrađuje prema crtežima, fragmentima i sačuvanoj posudi koje se nalaze u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Oblici i ornamenti replika kostolačkih posuda suvremenici su drveta abonosa od kojega su napravljene, stoga su posude spoj kulturne i prirodne baštine. 

Kako je došao do ove svoje autorske priče, Ivo Jelušić je ispričao u jednom intervjuu:
"Jedan od mojih životnih hobija uvijek je bilo drvo, izrada raznih predmeta od drva u svojoj skromnoj radionici. Kada sam se upoznao s abonosom i kada sam njegovu starost usporedio s tadašnjim vremenom, kulturama i životom u Bosni i Hercegovini i Posavini, nije mi preostalo ništa drugo nego udahnuti mu tadašnji život kada je on duboko zaronio, fosilizirao se, a sada iskopan došao u moje ruke. Predložak su zdjele koje se nalaze u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Na taj način izložbama pričam o bogatoj kulturnoj baštini Posavine, abonosu kao prirodnom bogatstvu Posavine i neiskorištenim gospodarskim i turističkim kapacitetima koja imamo, a nikako ne konzumiramo.

Koliko je zahtjevna obrada abonosa?

– Da bi obrađivali abonos vi jednostavno u njega morate biti zaljubljeni. Upoznati sve njegove specifičnosti od vađenja, zaštite, do obrade. Iskoristiti svaki njegov dio. Ljepota abonosa je u njegovoj strukturi, ali i velikoj tvrdoći. Alati kojima se obrađuje moraju biti najkvalitetniji, a majstorstvo vrhunsko. Izradu zdjela od abonosa radim ručnim dlijetom na strugu za drvo, korak po korak, iz više prstenova sastavljenih od 16 komada, lijepljenih jedan na drugi, a kasnije tokareni i brušeni."