Predavanje Dragana Damjanovića 16. prosinca

Prof. dr. sc. Dragan Damjanović s Filozofskog fakultea Sveučilišta u Zagrebu održat će u Osijeku predavanje poz nazivom "Bečki arhitekt Otto Wagner - Osijek i secesija". Ujedno će biti predstavljena knjiga "Otto Wagner i hrvatska arhitektura". Ponedjeljak, 16. prosinca 2024. u 12 sati - Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku - Trg Sv. Trojstva 3, Salon 33 (prvi kat).

Dr. sc. Dragan Damjanović (Osijek, 1978.) redoviti je profesor i predstojnik Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posebno područje njegova znanstvenoga interesa predstavlja povijest arhitekture, slikarstva, skulpture i vizualnih komunikacija od kraja 18. do sredine 20. stoljeća. Iz toga je područja do sada objavio 22 knjige (od kojih su najvažnije Vukovarski arhitekt Fran Funtak, 2009.; Đakovačka katedrala, 2009.; Arhitekt Herman Bollé, 2013.; Vila Živković-AdrowskiLubienski, 2016.; Zagreb. Architectural Atlas, 2016., Otto Wagner und die kroatische Architektur, 2018., Otto Wagner i hrvatska arhitektura, 2020., itd.) te oko stotinu i pedeset znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima i zbornicima radova. Članke je objavio u uglednim međunarodnim časopisima: Journal of the Society of Architectural Historians, (UCLA Press, Los Angeles), Zeitschrift für Kunstgeschichte (Berlin, München, Basel), Centropa (New York), Architectura – Zeitschrift für Geschichte der Baukunst (Berlin), Umění/Art, časopis Ústavu Dějin Umění Akademie Věd České Republiky/ Journal of the Institute of Art History (Prag), Acta  Historiae Artium (Budimpešta), Urban Design International (London).

Bio je suorganizator međunarodnog znanstvenog skupa Art and Politics in Europe in the Modern Period realiziranog na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2016. godine. Vezano uz taj skup, objavljen je zbornik radova Art and Politics in the Modern Period u izdanju FF Pressa (2019.). Nadalje s međunarodnim timom istraživača organizirao je skup Art and the State in Modern Central Europe (18th-21st Century), također na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2021. godine.

Održao je do sada oko 70 izlaganja na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Aktivno je sudjelovao u organiziranju mnogih izložbi. Organizirao je 2011. godine izložbu Bečka akademija likovnih umjetnosti i hrvatska arhitektura historicizma u Gliptoteci HAZU-a, potom 2014. godine izložbu Sinagoge vukovarskog arhitekta Frana Funtaka u Židovskoj općini u Zagrebu, 2015. godine izložbu o arhitektu Hermanu Bolléu u Muzeju za umjetnost i obrt Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole te 2018. – 2019. u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji, u Beču i u Muzeju 3. bečkog okruga (Wiener Bezirksmuseum 3) izložbu Otto Wagner i hrvatska arhitektura. Nadalje, sudjelovao je u pripremi izložaba: Strast i bunt. Ekspresionizam u Hrvatskoj (Galerija Klovićevi dvori, 2011.) Put u vječnost (Galerija Klovićevi dvori, 2016.), Valpovački vlastelini Prandau-Normann (Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Muzej Slavonije Osijek, Državni arhiv u Osijeku, Muzej Valpovštine, Osijek, Valpovo, 2018.), Ars et Virtus, Hrvatska-Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine (Galerija Klovićevi dvori, 2020.), Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine (Galerija Klovićevi dvori, 2021.) te Korijeni i krila: Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903. (Galerija Klovićevi dvori, 2022.).

Kao suradnik sudjelovao je u realizaciji brojnih domaćih i međunarodnih projekata. Bio je voditelj projekata Hrvatske zaklade za znanost (2014. – 2017.) Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern Period (1780 – 1945), (2018. – 2023.). Umjetnost i država u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas, a trenutačno je voditelj sveučilišnog projekta Oblikovanje (post)modernog života i projekta Hrvatske zaklade za znanost (2023. – 2027.) Reprezentacija, razvoj, edukacija, participacija umjetnosti u društvu od 19. do 21. stoljeća. Nakon potresa u Zagrebu 2020. godine aktivno se uključio u aktivnosti oko očuvanja stradale spomeničke baštine grada. Član je Savjeta za usmjeravanje i praćenje Programa cjelovite obnove povijesne jezgre pri Gradskom poglavarstvu. Nadalje, član je mnogih strukovnih i drugih udruženja: Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Međunarodnog društva likovnih kritičara (AICA), hrvatskog ogranka MENSA-e International, i td. Bio je 2021. – 2022. član Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu eura.

Za svoj je znanstveni rad do sada dobio niz nagrada: Državnu nagradu za znanost 2005., Povelju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 2014. i 2019., Godišnju nagradu Filozofskog fakultta 2014., Nagradu Grada Zagreba 2015., Nagradu HAZU-a za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu za područje likovnih umjetnosti i Godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti za 2020. godinu.