Hrvatski radio

Radio Osijek

Promocija knjige „Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana”

15.03.2023.

18:58

Autor: Radio Osijek/TM

Naslovnica knjige „Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana”

Naslovnica knjige „Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana”

Foto: HRT / Radio Osijek

"Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana" knjiga je triju autorica – Ane Mikić Čolić, Mirajm Milas i Lorne Rajle koja će javnosti biti predstavljena u petak 17. ožujka u 18.00 sati na Filozofskom fakultetu u Osijeku u Svečanoj dvorani (soba broj 60, II kat).

O knjizi će govoriti Maja Glušac i Tomislav Levak, a moderator je Ivan Martinović.

Monografija Osječki gradski govor opisuje suvremeni urbani idiom kojim se Osječani koriste u svakodnevnim komunikacijskim situacijama.

Galerija
„Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana” , Foto: TM/Radio Osijek
Korice knjige „Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana” , Foto: TM/Radio OsijekKorice knjige „Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana” , Foto: TM/Radio Osijek

„Tekst je naše knjige znanstveni, recenziran, ali u njoj je i popularnoznanstveni dio, čime je ona postala i vrsta osječkog suvenira. Prva je to takva knjiga u Hrvatskoj. Doduše, 90-ih je godina 20. stoljeća opisan gradski govor Zagreba, ali to je zapravo štura monografija. Također je opisan splitski govor, ali s dijalekatskom bazom, tako da je ovo prvi opis urbanog govora u Hrvatskoj. Ideja nije moja, nego prof. Branka Kune, koji je bio moj mentor. Godine 2013. organiziran je u Vinkovcima i Iloku Slavistički kongres, najveći domaći lingvistički skup. Bilo nam je cilj prikladno istražiti slavonske gradske govore i te smo 2013. proveli golemu anketu (750 ispitanika, nap. a.), angažiravši i studente, u pet slavonskih gradova, odnosno u županijskim središtima. Analizirali smo kako ljudi preimenuju mjesta u gradu, otvorene i zatvorene prostore, jer to su tipična mjesta gdje bismo očekivali preimenovanje. Pođimo samo od Osijeka, čije mnoge ulice imaju neslužbeni naziv. Tako smo dobili rezultate da samo osječki govor zapravo jest urbani govor, a da se u ostalim gradovima ne razlikuje od standardnog jezika ili neke dijalektne podloge. Bio je to prvi rad u kojemu smo pokazali da Osijek ima svoj urbani govor, da ima svoje tipične sufikse - ika (npr. Srednjika, nap.a.) i - oš (npr. slamboš, nap.a.), koji su preuzeti iz mađarskog, te da se ta preimenovanja događaju sustavno. Važno je reći kako smo ispitanike podijelili u dvije grupe - mlade i starije - i rezultati koje smo dobili bili su isti, što pokazuje kako to nije žargon koji je ograničen na jednu dobnu skupinu, profesionalnu ili neku drugu, nego je to gradski govor kojim se koriste svi stanovnici grada u neslužbenim situacijama. Poslije toga prijavili smo se na još jedan skup u Rijeci, gdje smo analizirali semantičku neologiju, dakle proširivanje značenja postojećih riječi u osječkom gradskom govoru. Onda smo, 2016. godine, dobili ideju da sve to pretvorimo u knjigu. Početkom 2018. godine prof. Kuna iznenada je preminuo, i ja sam na njegovoj komemoraciji obećala samoj sebi da ću tu knjigu napisati, prije ili poslije. Međutim, događale su mi se neke druge stvari u poslu, preuzela sam druge obveze, pa je knjiga bila na čekanju”, ovako je u razgovoru za Glas Slavonije opisala Ana Mikić Čolić kako je rođena ideja o knjizi.


Galerija
Iz knjige „Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana”, Foto: HRT/Radio Osijek
„Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana” , Foto: TM/Radio Osijek„Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana” , Foto: TM/Radio Osijek„Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana” , Foto: TM/Radio Osijek

O knjizi „Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana”(Iz pozivnice za promociju):

Knjiga je sadržajno koncipirana u dva dijela. U prvome se dijelu knjige temi pristupa teorijski i analitički: u uvodnome se dijelu definiraju osnovni pojmovi. Razgraničuje se urbana dijalektologija od ruralne dijalektologije, naglašava se važnost (socio)lingvističkih istraživanja u dijalektologiji, definira se pojam gradskoga govora te se objašnjavaju njegova najvažnija obilježja – leksička produktivnost i inovativnost, gramatička fleksibilnost, semantička ekspresivnost, metaforičnost i asocijativnost te ludičko poigravanje zvukom i značenjem; objašnjava se dijalektna podloga slavonskih gradskih govora te se predstavljaju semantička i tvorbena obilježja leksema kojima se imenuju otvoreni i zatvoreni gradski prostori u pet slavonskih gradova – Požege, Vinkovaca, Slavonskoga Broda, Virovitice i Osijeka. U drugome se poglavlju opisuje osječki gradski govor – od neologizacijskih procesa (formalne i semantičke tvorbe te utjecaja stranih jezika na osječki gradski govor) do naglasnih obilježja i akustičkog opisa naglasaka u osječkom gradskom govoru. Drugi dio knjige čini rječnik osječkoga gradskoga govora u kojemu su natuknice složene abecednim redom s naznačenim prozodijskim obilježjima. Rječnička definicija sastoji se od značenja, a upućuje se i na sinonime.

Knjiga je oblikovana na opreci formalno – neformalno. Formalnost se očituje u jasnoj, čitljivoj i prozračnoj strukturi teksta koji svojim sadržajem opisuje specifičnosti osječkoga gradskoga govora. Odražavajući gradski ritam fluidnosti i nesputanosti, neformalno oblikovanje prožima cjelokupni sadržaj nenadanim intervencijama unutar teksta te naslovima poglavlja koja vizualno interpretiraju osječki četveronaglasni sustav.

Znanstveni dio knjige dodatno je „umekšan“ ilustracijama tipičnih osječkih toposa te osječkim gradskim pričama, zanimljivostima i legendama koje su zapisane u kolektivnom sjećanju pojedinačne interpretacije.

Osječka miroljubivost personificirana je inkluzivnim oblikovanjem knjige. Odabirom fonta i načinom prijeloma teksta, knjiga je prilagođena osobama sa specifičnim teškoćama učenja.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.