Znanost u prolazu - 3. listopada

Treće osječko izdanje manifestacije Znanost u prolazu održat će se u subotu, 3. listopada 2026., s početkom u 10.30 sati u Perivoju hrvatskih velikana na ulazu u Tvrđu.

Dvanaest znanstvenica sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku svoja će istraživanja približiti građanima kroz kratka predavanja, interaktivne radionice i razgovore te pretvoriti osječku Tvrđu u mjesto susreta znanosti i znatiželjnih umova. 

Kako prepoznati tekst koji je napisala umjetna inteligencija? Zašto ista bolest kod žene i muškarca može početi različitim simptomima? Što se krije u eteričnim uljima, kako nastaju novi lijekovi i mogu li nam gama-zrake koje putuju milijardama godina otkriti nešto novo o zakonima fizike? 

Odgovore možete potražiti na internetu, ali puno ih je zanimljivije čuti iz prve ruke, od znanstvenica koje se tim temama bave svaki dan. 

Zato dođite 3. listopada u Perivoj hrvatskih velikana i obavezno ponesite što više pitanja. 

Što vas sve čeka 3. listopada? 

Možete li nadmudriti umjetnu inteligenciju? 

Dragana Božić Lenard s Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (FERIT) pozvat će posjetitelje da se okušaju u igri „Autor ili UI?”.

 Ispred njih će biti parovi tekstova, a zadatak je jednostavan: pogoditi koji je napisao čovjek, a koji umjetna inteligencija. No odgovor možda neće biti tako jasan jer njezina istraživanja pokazuju da čak ni studenti računarstva, koji svakodnevno koriste alate umjetne inteligencije, ne prepoznaju uvijek razliku. 

Ana Werkmann Horvat s Filozofskog fakulteta pokazat će kako djeca, bez lekcija i definicija, uspijevaju naučiti što riječi znače i kako razumiju da „glava” jednom označava dio tijela, a drugi put osobu koja vodi skupinu. 

A koliko glume ima u našem svakodnevnom životu? Katica Šubarić s Akademije za umjetnost i kulturu pokazat će koliko se glumačkih elemenata krije u ulogama koje svakodnevno preuzimamo kao roditelji, prijatelji, kolege ili partneri. 

Zašto medicina ne može uvijek jednako liječiti žene i muškarce? 

Marija Heffer s Medicinskog fakulteta govorit će o razlikama između žena i muškaraca koje su važne za pravovremeno prepoznavanje i liječenje bolesti. Dugi niz godina medicinska istraživanja bila su više usmjerena na muškarce, a posljedice toga vidimo i danas. Na primjer, simptomi nekih bolesti kod žena mogu izgledati drugačije, pa ih je teže prepoznati. 

Kako pak jedna molekula postaje mogući lijek? Andrea Dandić s Odjela za kemiju pokazat će kako i vrlo mala promjena u strukturi kemijskog spoja može potpuno promijeniti njegovo djelovanje. Na primjeru spojeva s potencijalnim antitumorskim učinkom građani će moći zaviriti u sam početak dugoga puta razvoja novog lijeka. 

Što se zapravo krije u biljkama? 

Zašto nas lavanda opušta, metvica osvježava, a kamilica smiruje? Mia Gotal s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta objasnit će što se nalazi iza tih poznatih učinaka, ali i zašto „prirodno” ne znači uvijek i potpuno bezopasno. 

Stela Jokić s istog fakulteta pokazat će kako se od cvijeta, lista ili kore dolazi do eteričnih ulja i CO₂ ekstrakata koje danas nalazimo u parfemima, kozmetici i brojnim drugim proizvodima. 

Vesna Rastija s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti približit će razvoj novih sredstava za zaštitu bilja– proizvoda koji moraju istodobno biti učinkoviti protiv štetnika i što sigurniji za ljude i okoliš. 

Marcela Šperanda, također s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, pod povećalo stavlja zeolit. Što o tom vulkanskom mineralu doista potvrđuju istraživanja, a što pripada području popularnih tvrdnji i mitova? 

Od crnih rupa do grada u kojem živimo 

Jelena Strišković s Odjela za fiziku povest će publiku daleko izvan Osijeka, sve do središta udaljenih galaksija i supermasivnih crnih rupa. Iz tih dijelova svemira prema nama putuju gama-zrake, kojima su potrebne milijarde godina da stignu do Zemlje. Znanstvenici ih promatraju teleskopima MAGIC i LST kako bi pokušali odgovoriti na važno pitanje: vrijede li zakoni fizike jednako u svim dijelovima svemira? 

Ljiljana Primorac Gajčić s Fakulteta primijenjene matematike i informatike pokazat će da matematika nije samo svijet ravnih linija i formula. Zakrivljeni oblici nalaze se posvuda oko nas, od školjki i mjehurića sapunice do mostova i spiralnih stubišta. 

A onda se vraćamo sasvim blizu, u gradove i mjesta u kojima živimo. Ivana Unukić s Ekonomskog fakulteta otvorit će pitanje koliko naša adresa određuje naše životne i poslovne prilike te zašto mjesto stanovanja može imati puno veći utjecaj na svakodnevicu nego što mislimo. 

Znanost koja ogovori ženskim glasom 

Manifestaciju organizira udruga Znanost u prolazu, neprofitna organizacija iz Zagreba koja je nastala iz jednostavne ideje da znanost ne treba biti zatvorena u laboratorijima, fakultetima i stručnim časopisima. Zato udruga znanost donosi tamo gdje se ljudi svakodnevno susreću, na ulice, trgove i u parkove. 

Udruga ističe važnost vidljivosti žena u znanosti. Kroz javna predavanja i radionice povezuje znanstvenice s građanima, a svojim članicama omogućuje zajedničke projekte i predstavljanje istraživanja u javnosti i medijima.