10. Simpozij o vukovarskoj ratnoj bolnici

Znanstveno-stručni simpozij "Ratna bolnica Vukovar 1991. godine - dr. Juraj Njavro", koji se po deseti put održan u Pastoralnom centru "Sv. Bono", okupio je niz stručnjaka i ostalih sudionika koji su govoriti o zdravstvu u Hrvatskoj i BiH u ratnim i drugim kriznim okolnostima.

Ratna i poratna ravnateljica vukovarske Opće bolnice Vesna Bosanac ustvrdila je kako je kroz destogodišnje trajanje simpozij postao sinonimom za okupljanje zdravstvenih stručnjaka, koji su bogato medicinsko znanje stekli upravo u Domovinskom ratu, učeći neposredno na terenu. Upravo njihova iskustva, dodala je, mlađi naraštaji hrvatskih zdravstvenih djelatnika mogu obilato koristiti u proširivanju stečenih teoretskih znanja.
Simpoziju nazoči i ministar zdravlja Siniša Varga, koji je istaknuo ogroman značaj vukovarske bolnice u Domovinskom ratu. "Osobno sam bio tu u neposrednoj blizini u vrijeme pada Vukovara, kod Nuštra. Sve znamo što se dogodilo s bolnicom i ta se istina o svemu što se događalo mora utvrđivati na znanstveni i trezveni način, bez emocija", poručio je Varga.
Ratnom kirurgu vukovarske bolnice Zoranu Aleksijeviću osobno je najteži trenutak u vukovarskoj ratnoj bolnici bila pojava plinske gangrene u vrijeme dok se u bolnici nalazilo tristotinjak ranjenika, a medicinsko osoblje nije raspolagalo stručnom literaturom kako liječiti tu bolest. "Nije bilo ničega u to doba, ni interneta, ni knjiga niti ste imali koga pitati o plinskoj gangreni. Sjeli smo i pričali što da poduzmemo da ne dođe do epidemije, da bi došli do zaključka da se jedino amputacijama može stati na kraj gangreni što smo i napravili te smo zato i ostali na 'samo' devet slučajeva plinske gangrene", rekao je Aleksijević.
Po podatcima vukovarske bolnice, kroz tu je zdravstvenu ustanovu tijekom srpske agresije na Vukovar prošlo 3.470 ranjenika, nad kojima je obavljeno više od 2.500 operacija.
Ratni ministar zdravstva Andrija Hebrang, govoreći na temu "Civilne žrtve srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku", naglasio je kako je od samog početka agresije na Hrvatsku organiziran sustav indetifikacije svih ubijenih, kako se "ne bi ponovila 1945. kada je ubijeno do 200.000 civilia kojima ne znamo ni ime, ni grob". Napomenuo je kako je u Domovinskom ratu ubijeno i poginulo 7263 civila te još oko 1000 čija sudbina još nije poznata.
"Skup se održava u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., koji se ove godne obilježava pod geslom "Vukovar, mjesto posebnog pijeteta". Organizatori su Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. - 1991. i Opća županijska bolnica u Vukovaru.