19. obljetnica Bljeska

Vojno-redarstvena akcija "Bljesak", kojom je nakon gotovo četverogodišnje okupacije oslobođena zapadna Slavonija, počela je prije 19. godina na prvi dan svibnja napadom Hrvatske vojske i specijalne policije na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz smjera Novske i Nove Gradiške. Središnja komemoracija održana je kod središnjeg križa Spomen-parka hrvatskih vitezova u Okučanima, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u nazočnosti obitelji poginulih hrvatskih branitelja, udruga proizašlih iz Domovinskog rata te hrvatskoga državnog vrha.

Vijenac su kod središnjeg križa Spomen-parka hrvatskih vitezova položila djeca i roditelji poginulih u Bljesku, a zajednički vijenac Republike Hrvatske položili su - predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, premijer Zoran Milanović, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zboraDrago Lovrić, glavni ravnatelj policije Vlado Dominović. Nakon polaganja vijenaca zajedničku molitvu za sve poginule hrvatske branitelje predvodio je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac. 

U izjavi novinarima predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko istaknuo je da je danas 19. obljetnica, a Bljesak svijetli istim sjajem. To je prelomna akcija Hrvatske vojske i hrvatske države, gdje je na najbolji način pokazano da se Hrvatska vojska i hrvatska država ne bori iz razloga mržnje, nego iz razloga da uspostavi slobodu, samostalnost svoje države i slobodu svim građanima Hrvatske. Mislim da je to do danas ostalo kao vrijednost. Akcija Bljesak, osim što je oslobodila dio zemlje, pokazala je sposobnost Hrvatske vojske i odlučnost da oslobodi cijelu zemlju, rekao je Leko.
Premijer Milanović naglasio je kako je vojno-redarstvena akcija Bljesak bila veliki dan za Hrvatsku. Na ovo smo ponosni. Velika hvala svima koji su dali i najmanji doprinos, a onima koji su dali živote njima se, ustvari, ne možemo zahvaliti i njihovim obiteljima, kazao je. Predsjednik Ivo Josipović rekao je da je današnji dan - dan je kad se sjećamo pobjede u Domovinskom ratu, u obrani naše slobode, demokracije, naše države. Zahvalni smo svim braniteljima, posebno onima koji su dali svoj život, svoje zdravlje za obranu domovine.

Cilj akcije Bljesak bio je ulazak u Okučane, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području. U toj akciji koja je trajala od 1. do 3. svibnja 1995., na glavnim pravcima napada bile su 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada, te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade. U potpori su bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopnim topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom i postrojbama specijalne policije.
Prvi put u Domovinskom ratu korišteni su i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu čime je postignuto dodatno taktičko iznenađenje neprijatelja.
Hrvatske snage s oko 7200 vojnika i policajaca su u manje od trideset dva sata oslobodile 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Nakon gotovo četiri godine okupacije oslobođeni su Okučani.
U akciji oslobađanja zapadne Slavonije poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Tijekom akcije Srbi su srušili zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota HRZ-a koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju.

Vojno redarstvena operacija Bljesak prethodila je operaciji Oluja koja je slijedila nakon tri mjeseca, čime je Hrvatska pokazala odlučnost da uspostavi državno-pravni poredak na cijelom svom području.
Zbog vojnog poraza u akciji "Bljesak" pobunjeni Srbi su 2. svibnja 1995. godine napali središte Zagreba raketnim sustavom "Orkan" s kasetnim punjenjem s tzv. "zvončićima" kako bi se osvetili za vojni poraz dan prije u operaciji "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji, pri čemu je u samome gradskom središtu poginulo šestero ljudi.
To je pred televizijskim kamerama otvoreno priznao njihov tadašnji vođa Milan Martić a u tom napadu, koji je ponovljen i sutradan, poginulo je šestero ljudi, 39 je teško, a 136 lakše ranjeno.
Zbog zapovijedi da se napadne Zagreb, Međunarodni sud u Haagu pravomoćno je zbog ratnog zločina osudio Milana Martića na 35 godina zatvora.