4. Dani baranjskog meda u Belom Manastiru

Osječanin Zoran Andrić sa svojim je cvjetnim medom šampion 4. Dana baranjskoga meda u Belom Manastiru. Drugo mjesto pripalo je pčelarstvu Jurić iz Šumarine za medljikovac, dok je 3. mjesto s cvjetnim medom osvojio Vlatko Pletikapić iz Belog Manastira. 

- Naša se manifestacija proširuje u smislu boljeg druženja s okolnim udrugama i s boljom implementacijom u našem gradu. Baranja je bogom dano područje za proizvodnju izvrsnog meda, no to je skoro cijela Hrvatska pa čak i Zagreb. Tamošnji se pčelari hvale da imaju Medvednicu, a mi smo u Baranji barem korova uvijek imali, no imamo i obrađenih površina. Bude ovdje dosta meda. Imamo sigurno dva dobra vrcanja tijekom godine, no današnji problem je kako prodati taj med i isplati li se uopće profesionalno baviti pčelarstvom. U istočnoj Slavoniji i Baranji najveći je problem s viškom meda, jer ga ne znamo prodati i nemamo kome, rekao je među ostalim predsjednik pčelarske udruge "Baranja" Stipan Kovačić apelirajući na potrošače da kupuju med od poznatog proizvođača. 

Na ocjenjivanje je pristigao 71 uzorak od sedam vrsta medova uglavnom baranjskih proizvođača - bagrem, lipa, medljikovac, kesten, suncokret, uljana repica i cvjetni med.  Kao i svake godine mi samo ocjenjujemo koliko su pčelari manje upropastili med. Pčela nam daje izvorni prirodni proizvod i mi ocjenjujemo koliko su pčelari ovladali tehnologijom i koliko su sposobni taj med lijepo zapakirati i prodati ljudima ono što je pčela napravila. Upravo ova natjecanja i služe tome da se vidi koliko pčelari napreduju, a napredak je itekako vidljiv u tehnologiji pakiranja. Također, medovi su čišći, bez nekih primjesa u smislu ostataka voska i pčela. Gledaju pčelari i na kvalitetu ambalaže, jako su napredovali u dizajnu i trude se predstaviti taj proizvod kupcima. Također, povećao se i asortiman. Više nije ovdje samo med, ima i dosta proizvoda od meda te drugih pčelinjih proizvoda - propolisa, peluda, matične mliječi te raznih stvari od voska. No, mi smo ovdje ocjenjivali med i radili smo organoleptičku analizu prema pravilniku Hrvatskog pčelarskog saveza. Napravili smo vodu koja je najvažnija analiza i možemo reći kako je to odličan parametar. Nismo nijedan med morali diskvalificirati s obzirom na veću količinu vode, jer se takav med kvari. To znači da su pčelari ovladali tehnologijom na pčelinjaku, poboljšali su izgled pakiranja i atraktivnost proizvoda. Ove je godine sve na jednoj puno većoj razini nego prije, zaključio je predsjednik Ocjenjivačkog povjerenstva Zlatko Puškadija.

Moje su pčelice smještene u Draž planini, obično tamo provodimo vrijeme i lijepo nam je s njima, jer volim pčelariti. Imam tridesetak košnica i dvadesetak se godina bavim pčelarstvom, rekao je ovogodišnji šampion Zoran Andrić, Baranjac sa osječkom adresom.

- To što sam ove godine ja šampion zapravo je pčelinja zahvala za naš dvadesetogodišnji rad s tim malim bićima. Naravno da mi je drago, ali znajući da tu pčelar vrlo malo doprinosi, koliko god biste vi sad htjeli čuti da je moj doprinos veći, pčelice rade i bez nas, tako da je to ovaj put tako ispalo. Ovaj je put pčelarska godina bila zanimljiva, cvjetalo je očito i nešto što dosad nije, mijenjaju se malo i klima i temperature i ja bih rekao da se to više pogodilo, nego što je to pčelar napravio. Mi smo tu samo da što manje smetamo, a da pčelice rade svoj posao.