Bakterije jače od antibiotika?

Antibiotici u fokusu: Racionalna terapija, rezistencija i odgovornost, naziv je simpozija danas održanog na Medicinskom fakultetu u Osijeku u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji.

- Bakterije su vrlo, vrlo vješte u iznalaženju načina da postanu otporne na antibiotike šireći gene za otpornost, rekla je izv. prof. dr. sc. Suzana Mimica, dr. med., pomoćnica ravnatelja osječkog KBC-a, s Katedre za farmakologiju.

- Od kada je penicilin došao na tržište, još tamo 40-ih godina prošlog stoljeća, bakterije, koje su tada bile osjetljive na penicilin sada su postale rezistentne. Brzo se razmnožavaju i kada se stvori taj jedan soj, koji ima gen za rezistenciju, taj soj se onda jako, jako brzo umnožava. Inače pred kraj 20. stoljeća sve se manji broj antibiotika pojavljivao na tržištu. Stvoriti jedan novi antibiotik, i dovesti ga na tržište, stoji i do 2 milijarde američkih dolara, pa je onda kompanijama zanimljivije proizvesti lijekove...Za mršavljenje (prekinuo sam doktoricu)...

- Zapravo da! U slijedećih nekoliko godina najviše lijekova na tržištu neće biti primjerice, protiv raka, nego za mršavljenje... Mene to ljuti i ne razumijem ljude koji to žele koristiti, da bi primjerice skinuli pet kila, no svi bi trebali imati na umu i da svaki lijek ima svoje nuspojave, rekla je izv. prof. dr. sc. Suzana Mimica.

O toj temi treba govoriti što češće, kako bi uopće imali antibiotike u budućnosti.

- Osvješćivanjem populacije, prvenstveno stručne i znanstvene javnosti, a onda i svih dragih u sustavu zdravstvene zaštite treba biti trajni proces. Evolucija mikroorganizama brža je od bilo kojeg procesa kojeg može učiniti ljudska vrsta. Ključno je zadržati djelotvornost antibiotika za iduće stoljeće, jer je zlatno doba antibiotika već iza nas i mi ulazimo u jednu novu eru, a to je era multirezistetnih mikroorganizama. Ako ne sačuvamo postojeće antibiotike bit će popriličnih problema za liječenje onih bolesnika koji će biti najugroženiji, pa i do toga, da će i neke naoko bezazlene infekcije, biti jako izazovno liječiti. Ako sada ne djelujemo ostavit ćemo slijedeće generacije bez mogućnosti liječenja postojećim antibioticima. Vratit ćemo se nazad u preantibiotsku eru, ali ćemo zapravo biti u postantibiotskoj eri. Najučinkovitiji način je ne korištenje antibiotika osim u slučajevima kada je to zaista neophodno, rekao je pročelnik Zavoda za kliničku mikrobiologiju i bolničke infekcije prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević, dr. med., dekan Medicinskog fakulteta, istaknuvši,

- Treba imati na umu i da su bakterije dio našeg mikrobioma (naziv za zajednicu svih mikroorganizama koji žive na nama i u nama zajedno s njihovim ukupnim genetskim materijalom) i da se šire unutar naših zajednica, ali i širom svijeta po svim kontinentima, tako da su pandemije dio cjelovitog biološkog svijeta, zaključio je prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević.

Zvonimir Čagalj, dr. med., jedan od predavača rekao je kao treba sukladno smjernicama liječenja prepoznati virusna oboljenja koja se ne liječe antibioticima.

- Znači antibiotici nisu štetni, antibiotici imaju svoju ulogu, a to je zapravo borba protiv mikroorganizama. Ipak uporaba antibiotika kada ih ne trebamo, kada su u pitanju virusne infekcije, postaje štetna. Antibiotici tada počinju uništavati bakterije koje čine dobro našem tijelu stvarajući disbalans mikrobiote, pa onda bivamo prijemčiviji na loše bakterije, koje mogu uzrokovati teže infekcije.

Ilija Rubil, dr. med., također predavač na današnjem simpoziju ističe kako antibiotike treba koristiti racionalno i s oprezom, jer kao i svi ostali lijekovi antibiotici imaju i neželjene nuspojave.

- Antibiotici mogu primjerice biti hepatotoksični odnosno dovesti do oštećenja jetre, to se zove jetrena ozljeda, a neki su antibiotici štetni po bubrege. Znači stvarno s antibioticima treba ići racionalno, oprezno i oni se trebaju prepisivati smo onda kada za to ima prave medicinske indikacije.

Jesu li liječnici prepisivali više antibiotika u vrijeme COVID-a?

- Tijekom COVID-a, onih prvih valova, pokazuju i statistike, koristilo se daleko više antibiotika u usporedbi s drugim godinama. Epidemiološke studije iz 2020. i `21. pokazuju veću potrošnju antibiotika nego što je to bilo ranijih godina, no vremenom se to smanjivalo, a cilj je s ovakvim skupovima, predavanjima i projektima ukazati na što manje korištenje antibiotika. Trebamo težiti Švedskoj, Danskoj, Nizozemskoj. U Švedskoj koliko god da inzistirali na antibiotiku, neće te ga dobiti, ako je takav stav liječnika, rekao je Ilija Rubil, dr. med.

Antibiotici u hrani?

- To pripada veterinarskoj medicini, no mislim da mi i bez takve hrane unosimo više no što treba antibiotika, ne misleći pri tome i na starije, jer vaši i moji mikroorganizmi često puta mogu prelaziti i na druge. S rezistencijom na pojedine antibiotike mogu ugrožavati ne samo nas, već i druge iz naše okoline. Svojom nepažnjom i neadekvatnim korištenjem smo doveli do toga da su mikroorganizmi postali rezistentni, no uvijek treba imati na umu da su mikroorganizmi daleko dulje od nas tu i da i oni pokušavaju naći način da prežive!, rekao je Zvonimir Čagalj, dr. med.