Branitelji i mještani Dalja odlučni: „Ne damo ime Ulice Josipa Astaloša“

U Dalju se ponovno uzburkala javnost nakon inicijative udruge Documenta i Radničke fronte za promjenu naziva Ulice Josipa Astaloša. Dok predlagatelji promjenu temelje na povijesnim kontroverzama iz razdoblja Drugog svjetskog rata, lokalni branitelji i mještani u tom činu vide pokušaj brisanja identiteta i žrtve čovjeka koji je za njih simbol otpora i katoličke vjere. S današnje konferencije za novinare članovi Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Općine Erdut poručili su da je ideja o uklanjanju sjećanja na hrvatskog svećenika kojega su u montiranom sudskom procesu 1945. godine pogubile komunističke vlasti, nepravda koja bi narušila mir i suživot u hrvatskome Podunavlju. Od Općinskoga vijeća traže da odbaci, kako tvrde, neopravdani i zlonamjerni zahtjev za promjenom naziva ulice. 

Snaga peticije: Pet puta više glasova „protiv“

Kao odgovor na zahtjeve za preimenovanjem, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Općine Erdut pokrenula je potpisivanje peticije. Rezultati su jasni i nedvosmisleni, branitelji su prikupili pet puta više potpisa protiv promjene naziva nego što su prikupili inicijatori preimenovanja. Mještani ističu kako je Josip Astaloš bio katolički svećenik čije je ime u Dalju duboko urezano u kolektivno sjećanje, a čiju je presudu iz 1945. godine poništio Županijski sud u Osijeku.

Josip Astaloš, koji je župničku službu u Dalju obnašao od 1937. do 1942., uhićen je 16. travnja 1945. u Osijeku, u kojemu je bio župnik od 1942. godine. Vojni sud u Dalju 1. srpnja 1945. u istom je danu proveo postupak i donio presudu. Osuđen je na smrt vješanjem 1. srpnja 1945. Kazna je izvršena u Dalju 5. kolovoza 1945.

- Posebno nas pogađa što je vijećnik Radničke fronte Drago Nemet na čelu inicijative za promjenu naziva ulice Josipa Astaloša. Baš ta Radnička fronta, ideološki i politički nasljednik Komunističke partije, odlučila je 1945. godine smaknuti Astaloša, dok je suđenje bilo samo farsa. Sam vijećnik Nemet javno govori da se ne stidi što je bio pripadnik JNA i sudjelovao u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Općine Erdut Frano Tokić.

- Ovdje je u Domovinskom ratu ubijeno sto devedeset i troje  Hrvata i Mađara. Ako politička većina u Općini Erdut uspije promijeniti naziv Astaloševe ulice, promijenit će i imena ulica koje se zovu po hrvatskim braniteljima. Također nas zabrinjava što je ovdje u studenom prošle godine Milorad Dodik od Srpske pravoslavne crkve dobio orden za doprinos srpskom svijetu, a u veljači je ovdje boravio predsjednik srbijanske vlade. Sve to podsjeća na 1989. kada su na ovom području na pobunu navodili izaslanici iz Srbije i Bosne, iz redova SDS-a i Komunističke partije. Stoga, zaključio je Tokić, traže ukidanje općinske komisije za promjenu naziva ulica, ili vijećnici Hrvata koji su manjina više neće sudjelovati u radu Općinskog vijeća.

Prikupljanjem potpisa na peticiju pokazali smo da su svi stanovnici, bez obzira na nacionalnost, protiv promjene naziva ulica - rekla je HDZ-ova vijećnica Ana Marija Kovčalija.

Zamjenik načelnika Općine Erdut David Sušac (HDZ)- također se usprotivio promjeni, navodeći da ona nepotrebno uznemiruje lokalnu zajednicu. 

Od 13 vijećnika u Općini Erdut, u vijeću je 8 iz SDSS-a i Radničke fronte, a pet je iz redova HDZ-a.