Bunjevačke kraljice i žetva u Petrijevcima

U Kulturnom centru bačkih Hrvata u Baji (Mađaraska) održano je predstavljanje knjige "Bunjevačke kraljice - Duhovski običaji bunjevačkih Hrvata", a otvorena je i izložba fotografija Vesne Mores koja prikazuje stare žetvene običaje u Petrijevcima kod Osijeka. 

Knjigu "Bunjevačke kraljice: Duhovski običaj bunjevačkih Hrvata" izdao je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u sklopu biblioteke Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji. Autorice tekstova u knjizi su Milana Černelić i Tamara Štricki Seg, a uredila ju je Katarina Čeliković. 

Urednica Katarina Čeliković pojasnila je kako je ophod kraljica stari običaj prisutan i kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj. U povodu Duhova ili Dova, kako taj blagdan zovu Bunjevci, skupina djevojčica i djevojaka u pratnji pastira  prolazi pjevajući ulicama i, kako se vjeruje, donosi blagoslov obiteljima. Odjevene u nošnju, djevojčice na glavi nose krune od umjetnog cvijeća, koje simboliziraju proljeće. Duhovski ophod kraljica jedan je od 29 elemenata u Katalogu nematerijalne baštine Hrvata u Srbiji. Autorice su u knjizi prikazale sastav i nazive likova u povorci, odjeću i opremu kraljica, pripremu kraljica za ophode, opis ophoda prema sjećanju sudionika i promatrača, tumačenje starine i značenja pojedinih elemenata ophoda.

Etnomuzikologinja Tamara Štricki Seg bunjevačkim kraljicama - ljeljama bavila se i tijekom studija, one su bile i tema njenog diplomskog rada, a kasnije se nastavila baviti istraživanjem pjesama koje se pjevaju u bunjevačkom prostoru i povezane su s običaem ophoda kraljica ili ljelja. U knjizi je dana melopoetska analiza glazbenih primjera i analiza plesnih obrazaca, uz QR kodove koji vode do notnog materijala te audio i video zapisa na mrežnoj stranici ZKVH-a i YouTubeu. U tekstu Tamare Štricki Seg obuhvaćene su analize pjesama koje kraljice izvode i svojevrsni obrazac plesnih pokreta koje one izvode u svojim ophodima. Analizom se došlo do zaključka da postoji pet melodijskih obrazaca na koje kraljice formiraju svoje tekstove. I danas se prakticiraju tri obrasca pokreta uz pjevanje, odnosno ljeljanje kraljica.

Većina pjesama u knjizi prenesena je iz knjige Bunjevačke kraljičke pisme Bele Gabrića i Ante Pokornika (iz 1996.), a dodane su i novije pjesme namjenski pisane za različite manifestacije i prigode. U pratećoj galeriji mogu se naći fotografije kraljica (iz privatnih kolekcija te arhiva medija i udruga), a ilustriraju običaj od početka 20. stoljeća do suvremenih praksi. U novija vremena kraljičke pisme pisali su Ive Prćić, Kata Ivanković, Đula Milodanović, Milka Bilinc, Ana Balažević, Željka Vukov.

Tijekom predstavljanja knjige organizator susreta, ravnatelj Kulturnog centra bačkih Hrvata Mladen Filaković predstavio je snimke u kojima Hrvati iz Mađarske pjevaju tradicijske pjesme za blagdan Duhova i ophoda Kraljica.

Poslušajte razgovor s Tamarom Štricki Seg.

Organizatori su obogatili program u Kulturnom centru bačkih Hrvata otvorenjem zanimljive izložbe fotografija Vesne Mores. Poznata osječka umirovljenica aktivna je u različitim projektima vezanim uz očuvanje tradicije i kulturne aktivnosti, godinama je bila aktivna u Slavonskom tamburaškom društvu Paje Kolarića, a i danas je uključena u rad Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku i organizaciju Festivala umjetničke tamburaške  glazbe. Kreativna osječka umirovljenica amaterski se bavi i fotografijom te je očarana zanimljivim prikazima žetve u sklopu poznatih Petrijevačkih žetvenih svečanosti odlučila osmisliti izložbu kojom na različitim mjestima publiku vraća u prošlost opisujući fotografijama najvažniji događaj u proizvodnji hrane te običaje i nošnje koje ga prate. 

Izložbu je predstavila i otvorila Janja Živković Mandić, ravnateljica Hrvatske gimnazije "Miroslav Krleža" u Pečuhu.