Dalj, Aljmaš i Erdut - sjećanje na žrtve i progon stanovništva 1991.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima ispred Postaje granične policije Dalj obilježena je 34. obljetnica pogibije 39 hrvatskih branitelja stradalih u napadu na Policijsku postaju Dalj 1. kolovoza 1991. godine.

Napad na šire područje Dalja i Erduta izvele su 1. kolovoza 1991. jedinice 51. motorizirane brigade JNA s pridruženim jedinicama tadašnje teritorijalne obrane. Branitelji su odbili ultimatum za bezuvjetnu predaju pa je na njih nakon višesatne borbe ispaljeno nekoliko tenkovskih projektila koji su potpuno uništili policijsku postaju.

Tada je poginulo 39 hrvatskih branitelja, od čega 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite, koji su svoje živote dali braneći mještane Aljmaša, Dalja i Erduta.

Komemoracija je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen-obilježja, u nazočnosti članova obitelji poginulih, suboraca, predstavnika MUP-a, Ministarstva obrane, lokalnih vlasti i udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je to bio jedan od najtragičnijih i najsnažnijih događaja na početku Domovinskog rata kada je smrtno stradalo 39 pripadnika Policijske postaje Dalj, ZNG-a i civilne zaštite.

- Žrtva tih ljudi ostala je duboko ukorijenjena, ne samo u ljudima ovog kraja već u cijeloj Hrvatskoj jer ovo je žrtva onih koji su znali da neće priteći bilo kakva vrsta pomoći. Znali su da su sami ali nisu se predali čak niti u situaciji koja je bila bezizlazna, rekao je Božinović. Time su, dodao je, poslali poruku da narod koji brani svoju državu, dom, grad ne može biti pobijeđeni.

- Danas smo ovdje ponosni i kao čelnici institucija ali i zahvalni kao ljudi. Ovdje se pokazala moralna snaga naše borbe koja je morala rezultirati pobjedom u Domovinskom ratu do koje je došlo snagom volje hrvatskih ljudi, domoljubljem", ističe Božinović.

Poručio je da su na mimohodu mogli svi, koji su to htjeli, vidjeti koliko smo snažni kao država, koliko su snažne sve sastavnice sigurnosti, koliko je snažna Hrvatska vojska.

Upitan što je s procesuiranjem osoba koje su sudjelovale u ovom zločinu, Božinović je rekao da institucije rade posao u skladu sa zakonom.

- Iako je dio našeg zakonodavstva postao i Zakon o amnestiji, nema amnestije kada je u pitanju ratni zločin. "Svaka nova informacija koja nam može pomoći u tom kontekstu je i te kako dobro došla, no znamo da oni koji o tome najviše znaju najviše i šute, poručio je Božinović.

Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak istaknula je da su dužni trajno čuvati spomen na Domovinski rat, na sva događanja u Domovinskom ratu, posebno sjećajući se ovih datuma od početka velikosrpske agresije na Hrvatsku.

Program obilježavanja te tragedija počeo je ispred spomenika žrtava Domovinskog rata Aljmaša gdje je u Dunav pušten vijenac u spomen na prognano stanovništvo Aljmaša, Dalja i Erduta, 1. kolovoza 1991. godine šlepom su prevezeni vodenim putem u Osijek, u progonstvo iz svojih domova dugo 7 godina.

U dvorištu Vinarije Erdut zapaljene su svijeće pred spomen-obilježjem poginulim pripadnicima prve satnije prve bojne treće Gardijske brigade Hrvatske vojske.