Dan otvorenih vrata i kušanje trešanja i višanja na osječkom Poljoprivredno institutu

Proizvodnja višnje koja se u kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešće uzgaja za preradu suočava se sa sve više problema uzrokovanih nepovoljnim vremenskim prilikama - osobito tijekom cvatnje i zametanja plodova. Zato je i na osječkom Poljoprivrednom institutu pokrenuto četverogodišnje istraživanje koje će voćarima pomoći u izboru sortimenta i tehnologije uzgoja kako bi ostvarili dugoročno održivu i konkurentnu proizvodnju. 

Najveća vrijednost ovog projekta su rezultati dobiveni četverogodišnjim istraživanjem koji će pomoći proizvođačima višnje u izboru sortimenta i tehnologije uzgoja za ostvarivanje dugoročno održive i konkurentne proizvodnje. Naziv doktorskog rada koji je jedan od rezultata projekta je „VARIJABILNOST PRIRODA I KAKVOĆE PLODA INTRODUCIRANOG SORTIMENTA VIŠNJE (Prunus cerasus L.).

Višnja je tradicionalna voćna vrsta u Hrvatskoj, osobito u kontinentalnom dijelu zemlje, gdje se najviše uzgaja za potrebe prerade. U Dalmaciji posebno mjesto zauzima sorta Maraska, dok se u kontinentalnim nasadima najčešće susreće Oblačinska višnja. Iako višnja ima dugu tradiciju uzgoja, današnja proizvodnja sve se više suočava s novim izazovima.

Najveći problemi u proizvodnji povezani su s nepovoljnim vremenskim prilikama, osobito tijekom cvatnje i zametanja plodova. Niske temperature, mraz, kiša i slabije oprašivanje mogu znatno smanjiti prirod i utjecati na kakvoću ploda. Zbog toga proizvođači sve više traže sorte koje su stabilnije, prilagodljivije i koje mogu dati dobru rodnost i u promjenjivim klimatskim uvjetima. 

Na tržištu postoji stalna potreba za kvalitetnom višnjom, kako za preradu u smrznute proizvode, sokove, kompote i druge prerađevine, tako i za svježu potrošnju. Za potrošače su posebno važni krupnoća, boja, okus i sadržaj šećera u plodu, dok je za proizvođače najvažnija redovita i sigurna rodnost. U sklopu internog projekta i doktorskog istraživanja provedeno je istraživanje različitih sorata višnje u agroekološkim uvjetima Slavonije. Istraživanje je provedeno na dvije važne lokacije: u Osijeku, na Poljoprivrednom institutu, te na području Jarmine, odnosno Borinaca, na najvećoj plantaži višnje u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Borinci su ujedno poznato voćarsko područje s dugom tradicijom uzgoja voća.

U sklopu internog projekta i doktorskog istraživanja provedeno je trogodišnje istraživanje različitih sorata višnje u uvjetima Slavonije. Istraživanje je provedeno na dvije lokacije: u Osijeku, na Poljoprivrednom institutu, te na području Jarmine, odnosno Borinaca, na najvećoj plantaži višnje u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Cilj istraživanja bio je utvrditi koje sorte višnje daju stabilan prirod i kvalitetan plod te kako vremenske prilike utječu na cvatnju, zametanje i rodnost. Rezultati su pokazali da se sorte značajno razlikuju u prilagodbi lokalnim uvjetima.

Najstabilnijima su se pokazale Oblačinska i Šumadinka, dok se Erdy Botermo istaknula krupnijim i slađim plodom, zanimljivim za svježu potrošnju. Primjena biljnih regulatora rasta i biostimulatora imala je ograničen učinak i nije mogla zamijeniti pravilan izbor sorte.

Glavna poruka istraživanja je da se stabilna proizvodnja višnje u Slavoniji mora temeljiti na izboru sorte koja je dobro prilagođena lokalnim klimatskim i proizvodnim uvjetima.