Demografska slika istočne Hrvatske nije dobra

Suradnjom Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade sa županijama, gradovima i općinama mogu se ostvariti pozitivni rezultati te doprinijeti smanjenju regionalnih nejednakosti te podizanju životnog standarda - moglo se čuti na Konferenciji "Demografija u fokusu - Istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva" održanoj u ponedjeljak u Osijeku.

Prema pokazateljima između popisa stanovništva 2011. i 2021. godine iseljavanje je najveći pokretač negativnih kretanja na istoku Hrvatske, rekao je Roko Mišetić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji je voditelj projekta "Demografija u fokusu": "Od nekih nešto preko 800.000 stanovnika koje je živjelo na ovim prostorima po popisu 2011. godine se svelo danas na nešto više od 650.000 tisuća. To je najveći pad ako govorimo o regijama u Hrvatskoj."

Dio ljudi se, među ostalim, zahvaljujući i mjerama Osječko-baranjske županije, već i vratio, istaknuo je osječko-baranjski župan Ivan Anušić: "Demografska slika istočne Hrvatske, kao i cijele Hrvatske nije zadovoljavajuća, što se potvrdilo i na zadnjem popisu stanovništva, a država i sve njene ustanove i poveznice moraju se aktivirati u procesu demografske obnove. U tom cilju neke od mjera Hrvatska i mi kao županija već provodimo i zadnjih godina imamo pozitivne pokazatelje, a oni su preduvjet demografske obnove. Bilježimo tako otvaranje novih radnih mjesta, povećanje broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih, povećanje broja novorođenih, no najbitnije je da imamo i povratak ljudi koji su u proteklih desetak godina napustili Osječko-baranjsku županiju, posebno onih koji su otišli u Irsku te se vratili, nalaze radna mjesta i ostaju u OBŽ i Hrvatskoj. To je dio pozitivnih kretanja u demografskom smislu, ali nije dovoljno. Ključno je da demografska obnova nije samo osiguranje radnog mjesta nego treba raditi još niz stvari na uređenju države, sigurnosti i zaštite svakog čovjeka u pravnom i svakom smislu da ljudi ostaju i žive u Hrvatskoj. Proteklih godina to nije bio slučaj i to je jedan od najvećih razloga zašto je Hrvatska kao zemlja EU izgubila u postotku najveći broj stanovnika i ima možda najgoru demografsku sliku u Europi. Na tomu moramo raditi svi zajedno jer je demografija sveobuhvatan i zahtjevan nacionalni proces u komu se pomake ne može vidjeti za godinu-dvije. Na tomu se mora raditi sustavno da bi se nakon desetak godina mogla podvući crta", rekao je Anušić, a zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin potvrdio pozitivne trendove zadnje dvije godine: "Bez gospodarskog nema ni demografskog rasta, a to je izazov s kojim se aktualna gradska uprava suočava od početka mandata i s kojim se uhvatila u koštac. Najveća investicija u Osijeku će osigurati 1.500 radnih mjesta, ali radimo i na niz drugih, osobito dodatnih ulaganja u mlade, u osnovne škole, vrtiće, stipendije. U zadnje dvije godine preokrenuli smo trendove i imamo više useljenih nego iseljenih iz Grada" zaključio je Vulin.

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić dodala kako je za poboljšanje demografske slike potrebno povezati niz mjera koje se provode zajedno s jedinicama regionalne samouprave: "Potrebno je poboljšati kvalitetu života, osigurati kvalitetan posao, rad na neodređeno vrijeme, kvalitetne usluge koje to sve prate i tada ima razloga vjerovati da će ljudi ostajati, a oni koji su se u zadnjih 10 godina odselili vjerujem da će naći razlog za povratak. Cijeli niz mjera i politika se mora umrežiti od lokalne i regionalne do nacionalne razine te akademske zajednice, što je izazovan i složen proces", rekla je Josić.