Digitalna i zelena tranzicija su nužnost

Zelena i digitalna tranzicija su putevi prema napretku i održivom razvoju zbog čega moramo promijeniti način na koji živimo, radimo i komuniciramo, istaknuto je na skupu "Green Matrix Summit", organiziranom s ciljem razvoja novih vještina za zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju gospodarstva te podizanja razine svijesti o klimatskim promjenama.

U Osijeku je prvi puta održan dvodnevni "Green Matrix Summit" o zelenoj i digitalnoj tranziciji kao putu napretka i održivog razvoja, a o naglascima skupa govorili smo u emisiji Europa na dlanu.  

Organizatori dvodnevnog skupa bili su Osječko-baranjska županija i županijski Gospodarski centar, a pokrovitelji Europska komisija te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Otvarajući skup potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić rekao je "kako Hrvatska, da bi sustigla svjetske trendove, mora ubrzati te tranzicije, među ostalim, omogućiti lakši protok tih tranzicija kroz zakonodavstvo". Istaknuo je kako se digitalna tranzicija odvija toliko brzo, da se trendovi praktički mijenjaju na mjesečnoj razini, i tu ključnu ulogu imaju obrazovanje i akademska zajednica. "Digitalizacija je postala i alat s kojim se ratuje, s obzirom da postoje kibernetički napadi, primjerice iz Rusije, koja je izvela nekoliko takvih napada na zemlje EU i šire. Zato sve te tranzicijske procese treba ubrzati, a u tome su ključni znanosti i obrazovanje", poručio je Anušić.

Obnašateljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović-Vidović rekla je kako "zelena i digitalna tranzicija otvaraju nove mogućnosti za ljude i gospodarstvo EU". Napominje kako je Hrvatskoj kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) do kraja 2026. na raspolaganju 10 milijardi eura, od čega je 39 posto za reforme u zelenoj, a 20 posto u digitalnoj tranziciji. "Ulaganje u obnovljive izvore energije i održive tehnologije ojačati će "zeleni sektor u Hrvatskoj te pružiti pružiti nove mogućnosti za zapošljavanje, edukaciju i inovacije", kazala je Čović-Vidović.

Predstavnica Europske investicijske banke u Hrvatskoj Slađana Ćosić istaknula je da, "prema procjenama Europske komisije, EU mora svake godine uložiti oko 700 milijardi eura kako bi do 2030. ostvarila svoje ciljeve energetske tranzicije u borbi protiv klimatskih promjena". Smatra kako je opseg tog investicijskog izazova toliko velik, da ne može ostati samo na javnom sektoru, već se mora se privući privatni kapital te podsjeća kako je u proteklih 10 godina Europa godišnje ulagala dva posto manje u povećanje produktivnosti od svojih konkurenata. "Stoga su potrebna veća ulaganja u europsku čistu energiju, čistu tehnološku proizvodnju i digitalizaciju, što je ključno za buduću konkurentnost, jer dekarbonizacija nije prepreka razvoju i gospodarskom rastu, već uvjet za ostvarivanje ovih ciljeva", rekla je Ćosić. Napomenula je i da EIB intenzivira financijsku potporu za "zelene projekte", a najveću pozornost daje proklimatskim rješenjima, poput održivog prometa i povezanosti. "Pripremamo okvirni zajam od 900 milijuna eura, koji će podržati održivu modernizaciju željezničkog i biti prekretnica u razvoju željeznice u Hrvatskoj. Prioritet ćemo dati urbanoj mobilnosti te zelenoj i digitalnoj tranziciji autocesta u Hrvatskoj. Nastavit ćemo ulagati u energetsku učinkovitost te obnovljive i nove izvore energije, poput vodika", zaključila je Ćosić.

VirtuOs-put ka reformi strukovnog obrazovanja

Profesionalno usavršavanje, promocija strukovnih zanimanja, umrežavanje, održivost-neki su od ciljeva Regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva osječke Ugostiteljsko-turističke škole i projekta VirtuOs, koji provode s mnogim projektnim partnerima, a na završnoj konferenciji projekta predstavljeni su rezultati.

Unaprijediti kvalitetu obrazovanja u sektoru turizma i ugostiteljstva uspostavom mjesta izvrsnosti–RCK VirtuOS kroz jačanje kompetencija nastavnika i provedbu novih i moderniziranih obrazovnih programa čime će se doprinijeti usklađivanju s potrebama tržišta rada, unapređenju praktičnih znanja i vještina i veće zapošljivosti u sektoru-ono je što opisuje projekt kojemu su ključne aktivnosti bile razvoj i unaprijeđenje te provedba programa redovitog strukovnog obrazovanja, formalnih i neformalnih programa za obrazovanje odraslih, dodatne mogućnosti obrazovanja nastavnika i mentora i u Hrvatskoj i u prestižnim europskim školama  kuharstva, slastičarstva i posluživanja... Provedba projekta trajala je 45 mjeseci, vrijednost mu je gotovo 9 i pol milijuna eura, a VirtuOS je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda s potporom od 100%.  

Reforma strukovnog obrazovanja je bila najbitnija stavka u svemu, promijeniti misao o našem strukovnom obrazovanju, istaknuti te struke kao nešto važno i zanimljivo, mislim da smo to postigli, ocijenio je ravnatelj škole Andrej Kristek. U školu su stigle i mnoge nagrade koje su potvrdile kvalitetu obrazovanja. 

Ugostiteljsko-turistička škola Osijek 2018. godine imenovana je Regionalnim centrom kompetentnostiu sektoru turizma i ugostiteljstva s još pet škola u Hrvatskoj, a ove je godine reakreditirana na razdoblje od pet godina.  

Emisije Europa na dlanu možete slušati u Slušaonici Radio Osijeka. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.