Hrvatski radio

Radio Osijek

Druga nedjelja adventa: betlehemska svijeća ljubavi

07.12.2014.

00:01

Autor: Amoreta Bajto

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Četiri svijeće vijenca predstavljaju četiri tjedna adventa. Svaka simbolizira 1000 godina, zajedno 4000, što je biblijsko vrijeme od stvaranja Adama i Eve do rođenja Krista. Iako suvremeni vijenci imaju svijeće različitih boja, a običaj dopušta korištenje i bijelih, tradicionalno se na vijenac stavljaju tri ljubičaste i jedna ružičasta. Na prvu nedjelju adventa ili došašća pali se prva ljubičasta svijeća, proročanska, u sjećanje na proroka Izaiju koji je prorekao rođenje Krista. To je i svijeća nade. Druga ljubičasta, svijeća Betlehema koja simbolizira Kristove jaslice, a predstavlja ljubav, pali se drugu nedjelju.

Kršćani su do srednjeg vijeka usvojili običaj praviti vijence o Božiću te su ih počeli koristiti kao dio duhovnih priprema za Božić jer prema Bibliji, “Krist je svjetlo svijeta”. Ipak, prema nekim izvorima smatra se da je prvi adventski vijenac, najbliži onome kakav poznamo danas, osmislio protestantski pastor, osnivač doma za siromašnu djecu u Hamburgu, Johann Hinrich Wichern 1839. godine. Budući da su ga djeca stalno propitkivala kada će Božić, konstruirao je drveni krug od kotača zaprežnih kola na koji je stavio 19 malih crvenih i četiri velike bijele svijeće. Svaki bi dan palio po jednu crvenu, a bijele nedjeljom kako bi djeca bolje pratila približavanje dugoočekivanog blagdana. Taj je običaj uskoro našao svoje mjesto u protestantskim crkvama diljem Njemačke, a veliki je vijenac polako evoluirao u manji s 4 ili 5 svijeća. U 20-im godinama prošlog stoljeća postao je i dio rimokatoličke tradicije.

      

Simbolika adventskog vijenca uistinu je čudesna. Krug vijenca, koji nema ni početka ni kraja, kao i zelena boja, simboliziraju Božju vječnost, besmrtnost duše i novi, vječni život koji nam je obećan u Kristu. Sam vijenac može biti načinjen od različitog zimzelenog bilja koje predstavlja neprekinuti ciklus života. Lovor znači pobjedu nad progonom i patnjom, bor, božikovina i tisa besmrtnost, a cedar snagu i oz­dra­vljenje. Toliko rado korištena božikovina također ima posebno značenje u kršćanstvu. Bodljikavi listovi podsjećaju na Kri­sto­vu krunu od trnja, a ako je vjerovati jednoj staroj engleskoj legendi, i njegov je križ bio načinjen od božikovine. Češeri bora, orasi ili sjemenke mahuna koji se koriste za dekoraciju vijenca također su simbol života i uskrsnuća. Četiri svijeće vijenca predstavljaju četiri tjedna Adventa. Svaka simbolizira 1000 godina, zajedno 4000, što je biblijsko vrijeme od stvaranja Adama i Eve do rođenja Krista. Iako suvremeni vijenci imaju svijeće različitih boja, a običaj dopušta korištenje i bijelih, tradicionalno se na vijenac stavljaju tri ljubičaste i jedna ružičasta (ponekad se umjesto ljubičastih stavljaju i plave svijeće).

Ljubičasta je inače boja pokore i posta koji se nekoć prakticirao tijekom adventa, što se smatra i malom korizmom. Boja je to i liturgijskih halja svećenika tijekom došašća, ali i kraljevska boja kojom se želi dobrodošlica nebeskom Kralju. Na prvu nedjelju adventa ili došašća pali se prva ljubičasta svijeća, proročanska, u sjećanje na proroka Izaiju koji je prorekao rođenje Krista. To je i svijeća nade. Druga ljubičasta, svijeća Betlehema koja simbolizira Kristove jaslice, a predstavlja ljubav, pali se drugu nedjelju. Na treću nedjelju ili na polovici adventa pali se ružičasta, pastirska svijeća, simbol radosti zbog Božića koji se bliži. Treća se ljubičasta, anđeoska svijeća koja znači mir pali posljednja. U nekim se varijantama u sredinu adventskog vijenca stavlja peta, bijela svijeća, simbol Krista i njegove bezgrešnosti, a tradicionalno se pali najčešće na Badnjak ili Božić. Običaj nalaže da se posebnom molitvom vijenac blagoslivlja, a svijeće pale prije večere nakon blagoslova hrane.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.