Helena Sablić Tomić izabrana za redovitu članicu HAZU-a

Dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Helena Sablić Tomić na netom održanoj izbornoj skupštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrana je za redovitu članicu u razredu za književnost i tako je, nakon Vlaste Piližote, postala druga akademkinja iz Osijeka.

Osječanka Sablić Tomić (rođena 1968.), stoji u obrazloženju HAZU-a, ugledna je književnica, književna znanstvenica, scenaristica i urednica. Doktorsku disertaciju obranila je 2001. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1992. – 2006. radi na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a od 2006. dekanica je Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku predaje u statusu redovite profesorice u trajnom zvanju kolegije iz područja književnosti i kulture. Voditeljica je Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i prva ambasadorica Deska Kreativna Europa.

U uredništvu je časopisa Matice hrvatske Kolo 1998. – 2009., a u uredništvu časopisa Forum od 2022. Objavila je 23 knjige i više od sto znanstvenih i stručnih radova, napisala je 15 filmskih scenarija za dokumentarne filmove o klasicima hrvatske književnosti i kulture, jedna je od najistaknutijih književnih kritičarki koja kontinuirano od 1995. piše književnu kritiku u hrvatskim časopisima, novinama i radijskim emisijama (Vjesnik, Hrvatska revija, Književna revija, Kolo, Forum, 1. program HRT-a).

Dobila je desetak nagrada za svoj književni i znanstveni rad, među njima Nagradu Stipana Bilića-Prcića Zaklade HAZU za monografiju U osječkom Nutarnjem gradu te međunarodne nagrade Ars longa, vita brevis za najbolju prevedenu knjigu eseja u Makedoniji (O strasti, čitanju, dokolici) i Akademija Mediterana za ukupni stvaralački i književni opus u Strugi.

Na području znanosti o književnosti prva je uvela teoriju autobiografije i bavila se autobiografskim pismom, što je postao temelj njezina književnog i esejističkog interesa za problematiku identiteta u rasponu od osobnoga do gradskoga.

Nagrađena monografija Helene Sablić Tomić U osječkom Nutarnjem gradu cjelovita je slika kulture grada Osijeka kao dijela nacionalne (hrvatske) i regionalne (slavonske) tradicije ostvarena u susretu različitih znanstvenih grana na literarno osebujan i stilistički profinjen način razotkrivanjem identiteta grada zapisanog u arhitekturi, ulicama, običajima i sjećanjima. Scenariji za dokumentarne filmove o Ireni Vrkljan, Božidaru Violiću, Željku Senečiću, Mariji Sekelez, Tomislavu Sabljaku, Andriji Mutnjakoviću i dr. vrsni su intimistički filmski eseji kojima se portretira do sada neotkrivena strana osobe i njezin često skriveni identitet.

Kao priznata književnica i esejistica, kao književna znanstvenica i kritičarka u svim medijima, kao urednica u časopisima i, napokon, kao osoba u samome vrhu na kulturnoj sceni u Osijeku, Helena Sablić Tomić donijet će u Razred za književnost nove ideje i pridonijeti ugledu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, objavio je HAZU uz odluku o prijamu osječke znanstvenice u njihove redove.

HAZU je na svojoj izbornoj skupštini izabrao 17 novih redovitih članova, 6 dopisnih i 15 članova suradnika.

Na glasanju su prošli svi kandidati, osim povjesničara Stanka Andrića, književnika i povjesničara društvene, crkvene i kulturne povijesti Slavonije, Baranje i Srijema. Dobio je 40 od 90 glasova nazočnih članova HAZU-a, što nije bilo dostatno.

Izboru dugogodišnjeg predstojnika slavonsko-brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest, usprotivio se Josip Pečarić optužujući Andrića da je bio protiv prijedloga da se Hrvatski institut za povijest nazove imenom Franje Tuđmana. Odgovorio mu je Stjepan Ćosić da pedagoške primjedbe Razredu za društvene znanosti nisu utemeljene te da Andrić nije napadao Tuđmana, nego izrazio mišljenje kako nije prikladno da se znanstveni instituti nazivaju po političkim osobama, što je i objavio u svom članku i što je uostalom i podržao Upravni odbor  Instituta.