Hrvatska obilježava 27 godina od operacije Bljesak

U Hrvatskoj se obilježava 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Bljesak, u kojoj su hrvatski branitelji 1. svibnja 1995. u manje od 32 sata s oko 7200 vojnika i policajaca oslobodili dijelove zapadne Slavonije koji su četiri godine bili okupirani. 

Operacijom je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb - Lipovac, kao i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. U operaciji su poginula 42 hrvatska branitelja, a 162 bila su ranjena. 

Kod spomen-obilježja "Kristalna kocka vedrine" vijence su položili predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković. 

Nakon intoniranja himne kod spomen-obilježja "Kristalna kocka vedrine" uslijedilo je čitanje imena poginulih hrvatskih branitelja u VRO-u Bljesak.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da je "ovo velika pobjeda Hrvatske vojske, jedna u nizu onih koje su uslijedile nakon pokušaja ubojstva i uništenja Vukovara krajem 1991. godine".

"Već nekoliko tjedana kasnije Hrvatska vojska preuzela je inicijativu. To želim naglasiti jer mislim da je važno, koju nije gubila do kraja rata", rekao je Milanović. "Prvim operacijama oslobođenja zapadne Slavonije, s malo vojnika i još manje opreme i streljiva, u uvjetima međunarodne izolacije, tada nepriznanja, embarga na oružje - dakle, ne može gore - Hrvatska vojska preuzela je inicijativu i do pobjede, na kraju u Oluji i u operacijama Maestral i Južni potez, gdje su do 10. mjeseca i u 10. mjesecu 1995. godine ginuli hrvatski i vojnici - nije gubila inicijativu", dodao je. 
"Hrvatska vojska je dakle, od '91, preko Bljeska, Oluje, Južnog Maestrala i Južnog poteza bila u inicijativi, slavno je završila rat. Sam kraj rata Hrvatsku je koštao žrtava radi političkih projekata drugih država, prije svega SAD-a, dolaska do Banje Luke, gubitaka Hrvatske vojske. To je zaustavilo rat u BiH, ne američko bombardiranje, nego dolazak Hrvatske vojske iza Manjače i konačno, kapitulacija, doduše neformalna, bosanskih Srba Ratka Mladića i Karadžića i pristanak na pregovore i deblokada Sarajeva", kazao je predsjednik Milanović. Poručio je da on nije za ideologizaciju povijesti, ali da su ovo činjenice o kojima djecu treba podučiti. činjenice.

"Još jednom - slava i čast onima koji su ovdje poginuli - više od 50 poginulih za Hrvatsku, jer bili su nadomak slobode i pobjede, a nisu je dočekali, poručio je na kraju izjave.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je da "danas, u vrijeme agresije Rusije na Ukrajinu, pobjeda Hrvatske u Domovinskom ratu postaje još veća i još briljantnija, kada se sjetimo okolnosti u kojima smo stvarali državu, kada uspoređujemo s današnjim vremenom i kada vidimo koliko brutalno može biti kada agresor napadne manju i slabiju državu".

"Sjetimo se i vizije predsjednika Tuđmana, herojstva hrvatskih branitelja, vojnika i policajaca, ali i spremnosti na žrtvu hrvatskih ljudi, dodao je. "Hrvatska je iskoristila povijesni trenutak, pobijedila u Domovinskom ratu, stvorila državu i izborila slobodu i demokraciju za hrvatski narod. Danas se sjećamo vojno redarstvene operacije Bljesak u kojoj smo nažalost izgubili 51 život, ali ti ljudi su čvrsto ugrađeni u temelje moderne hrvatske države. Sjećanje na njih još je živo i njima vječna zahvalnost, kao i svima koji su zaslužni za slobodu naše domovine, rekao je Jandroković. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da se na današnji dan prisjećamo heroja Domovinskog rata. "Upravo ove "Kristalne kocke vedrine" simbolika su uspomene na one koji su za Hrvatsku dali najviše. Dali su svoje živote za našu slobodu i demokraciju. Zato je važno da sve generacije koje dolaze, najprije jako dobro znaju što se događalo početkom devedesetih godina u vrijeme velikosrpske agresije, kazao je među ostalim premijer Plenković.

"Želim još jednom zahvaliti svim hrvatskim braniteljima, vojnicima, policajcima na svemu što su pridonijeli za jačanje hrvatske države. Mi smo u ovih nekoliko godina uz ovaj prekrasan spomenik, učinili da pokušamo popuniti sve one praznine i ispraviti poneku nepravdu kada je riječ o zakonskom, financijskom, programskom, organizacijskom okviru onoga što se odnosi na prava hrvatskih branitelja. Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu koji to čini na najbolji mogući način. Zaista vjerujem da smo s vremenom uspjeli riješiti sve one probleme koji su mučili hrvatske branitelje i njhove obitelji. Istodobno je politika naše Vlade jačati domovinsku sigurnost, jačati nacionalnu sigurnost, snažiti Hrvatsku vojsku, policiju. To se vidi i u proračunskim izdvajanjima i u pojačanju njihovih sposobnosti i u svemu onome što će Hrvatsku učiniti sigurnom, pouzdanom partnericom u okviru EU i NATO-a. Vidimo koliko je sigurnost bitna u ovim vremenima brutalne ruske agresije i invazije na Ukrajinu te koliko posljedice takve situacije imaju i na našu sigurnost, ali i na naše gospodarsko, finacijsko stanje, rast cijena energenata, hrane, a u tom kontekstu - inflatorne pritiske, rekao je Plenković. 

U povodu Međunarodnog praznika rada čestitao je svim radnicama i radnicima što su u godinama izvanrednih okolnostima, koronakrize i energetske krize, učinili da hrvatsko gospodarstvo bude agilno, otporno i da se omogući brzi oporavak 2021. u odnosu na 2020., ali i da se dogovorima kroz socijalni dijalog traže rješenja ne samo za očuvanje radnih mjesta, već i za stvaranje novih, izjavio je premijer Plenković.  

Operacijom Bljesak oslobođeni su i Okučani, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada velikosrpskih agresora na zapadnoslavonskom području. Tijekom akcije srušen je i zrakoplov legendarnog pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Rudolfa Perešina, koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MiG-21 prebjegao u Austriju.

U Bljesku su prvi put u Domovinskom ratu korišteni masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a taktičko iznenađenje bili su i tenkovi, dopremljeni željeznicom, koji su ulazili izravno u borbu. 

Zbog vojnog poraza u operaciji Bljesak, srpski pobunjenici su 2. svibnja 1995. napali središte Zagreba raketnim sustavom "Orkan" s kasetnim punjenjem, tzv. "zvončićima", pri čemu je poginulo sedmero ljudi, a oko 200 ih je ranjeno. Tadašnjeg vođu srpskih pobunjenika Milana Martića Međunarodni sud u Haagu je, među ostalim, i zbog zapovjedi da se napadne Zagreb pravomoćno osudio za ratni zločin na 35 godina zatvora.

Bljesak je prethodio vojno-redarstvenoj operaciji Oluji, koja je uslijedila nakon tri mjeseca, 5. kolovoza 1995. a kojom je uspostavljen državno-pravni poredak na cijelom području Republike Hrvatske, osim u istočnoj Slavoniji. No, tim operacijama te s nekoliko idućih pobjeda Hrvatske vojske stvoreni su uvjeti u kojima je od 15. siječnja 1996. počeo proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a završio 15. siječnja 1998., kada je to područje (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), napokon vraćeno u sastav Hrvatske.