Ima li hrvatsko svinjogojstvo budućnost?

Afrička je svinjska kuga samo još jedan otežavajući problem u domaćem svinjogojstvu koje se godinama sustavno urušava. Nacionalna se politika mora prilagoditi oporavku tog sektora, zajednički je zaključak Hrvatske udruge proizvođača svinja, Hrvatske poljoprivredne komore i Središnjeg saveza uzgajivača svinja. Pripremili su Zakon o obnovi svinjogojske  proizvodnje, čiji će prijedlog  poslati u resorno ministarstvo i u Sabor.  

Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac ističe kako se nadaju skorom sastanku s ministricom Marijom Vučković kojoj će predstaviti prijedlog zakona. "Ljudima se moraju otvoriti vrata i perspektiva. Jedan od tih puteva upravo je zakon koji ćemo predložiti i koji uključuje rješavanje poljoprivrednog zemljišta. Svinjogojac mora dobiti barem 1 ha zemlje po uvjetnom grlu zbog nitratne direktive. Nužno je također kvalitetno riješiti pitanje investicija, jer je vidljivo kako smo iz sredstava ruralnog razvoja učinili minimalne pomake. Jedan od ključeva uspjeha je uvođenje red na tržištu, kako bi svaki potrošač znao kakvo meso jede. Svi podaci moraju biti vidljivi na deklaraciji. Bez stvarnih robnih zaliha također ne možemo govoriti o ozbiljnom svinjogojstvu. Građanima moramo osigurati prehrambenu sigurnost u opskrbi svinjskim mesoma. Kompletna hrvatska svinjogojska proizvodnja mora biti u robnim zalihama, a ne kao danas kada su te zalihe dostatne za jedan dan. To su problemi koje bismo pokušali riješiti s ovim zakonom. Jedino je još uvijek neizvjesno želi li hrvatska politika to riješiti ili ne želi. Ako to želimo - ovo je pravi put"! 

Skup je održan u sklopu radionice Transformacija u poljoprivredi u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena: Bilateralna suradnja u obrazovanju i istraživanju između Norveške i Hrvatske na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti. Dekan Krunoslav Zmaić upozorio je kako je prošle godine zabilježen pad svinjogojske proizvodnje po stopi od 5,3 posto. "Slična se tendencija bilježi i u EU, veliki proizvođači poput Danske i Španjolske smanjuju proizvodnju svinjskog mesa, a to znači da ćemo svi mi kao potrošači morati platiti cijenu. Cijena svinjetine već je sada  25 posto veća i sigurno je kako će još rasti (15 do 20 posto). Loša je i situacija s nazimicama, koju je dodatno zakomplicirala pojava afričke svinjske kuge. Mala poljoprivredna gospodarstva teško mogu osigurati biosigurnosne mjere".

Izvanredni profesor s FAZOS-a Vladimir Margeta smatra kako je u nacionalnom interesu  oporaviti svinjogojstvo, s obzirom da je u Hrvatskoj najveća potrošnja upravo svinjskog mesa. Poljoprivreda bez svinjogojstva ne bi imala smisla, uvjeren je te je istaknuo kako je nužno izraditi strategiju s jasnim ciljem. "Uz povećanje fonda svinja, neophodne su mreže klaonica, prerađivački kapaciteti  i proizvodnja koja će voditi računa o kvaliteti, a ne samo o kvantiteti. Da bi se obnovilo svinjogojstvo u Hrvatskoj moramo u skladu sa Zelenim planom, pretvarati svinjsko meso u proizvode s visokom dodanom vrijednošću. Jedini je to način da osiguramo tržište za proizvođača, što je uvjet njihova opstanka".

Na okruglom stolu o svinjogojstvu uz profesore s FAZOS.a i predstavnike HAPIH-a te resornog ministarstva, ondje su bili  i predstavnici velikih tvrtki kao što su Belje, Vupik i PIK Vinkovci. Potonji nisu bili raspoloženi za davanje izjava.