U nedjelju je u Osijeku u 92 godini umro Željko Huber, nekadašnji čelnik Hrvatskog nogometnog saveza, sredinom osamdesetih dvije godine je bio gradonačelnik Osijeka, dugogodišnji direktor osječkog Vodovoda, čovjek koji je izgradio stadion NK Osijeka u Gradskom vrtu.
Željko Huber rođen je u Babinoj Gredi (26. veljače 1930.), osnovnu i srednju školu završava u Zagrebu, a nakon preseljenja s obitelji u Osijek (1948.) zapošljava se u Slavonskom autopoduzeću, a odlukom Ministarstva lokalnog prometa Hrvatske biva postavljen na mjesto šefa prometnog odjela u novoosnovanom Baranjskom autopoduzeću. Krajem 1949. odlazi na odsluženje vojnog roka, a po povratku se kao inženjer organizacije rada zapošljava na rukovodećim mjestima u osječkim poduzećima Croatia plod, Autoreparatura, a zatim i na Radničkom sveučilištu Osijek. 1959. izabran je za tajnika Općinskog sindikalnog vijeća Osijek gdje se zadržava četiri godine. Od tada pa sve do umirovljenja 1991. godine bio je direktor gradskog komunalnog poduzeća Vodovod Osijek. Huber je deset godina bio i na čelu grupacije Javni vodovodi i kanalizacije SR Hrvatske, na čemu mu je grupacija zahvalila "Zlatnom plaketom". Za postignuti razvoj i gospodarske rezultate primio je priznanje Privredne komore Osijek, četiri privredne nagrade Općine Osijek, Plaketu "Pečat Grada Osijeka" te "Zlatnu plaketu Vodovoda Osijek". U tom razdoblju, sve kao volonter, Huber je bio i nositelj brojnih društveno-političkih funkcija, između 1974. i 1982. u dva mandata obavljao dužnost zastupnika u Saboru SR Hrvatske, uz delegatsko mjesto u Vijeću republika i pokrajina Savezne skupštine SFRJ, a u razdoblju 1984. - 1985. bio je predsjednik Općinske skupštine Osijek, na čemu mu je najviše upravljačko tijelo tadašnje Općine Osijek odalo priznanje za uspješno obavljanje i opći razvoj. Bio je prvi predsjednik Lige za borbu protiv raka Općine Osijek, a "za osobito zalaganje i nesebičnu pomoć u ostvarivanju plemenitih ciljeva Lige", ta mu je udruga 2008. dodijelila "Zlatnu plaketu".
No, Željka Hubera mnogi će pamtiti po njegovom angažmanu u nogometu, jer nakon što je kao igrač do 1960. čuvao mreže Šparte iz Belog Manastira, Lovora iz Nijemaca te osječkih Proletera i Hajduka, svoju je ljubav prema nogometu usmjerio kao dužnosnik u nekima od njih, ali i NK Osijeku, koji je na svojim mrežnim stranicama uz ostalo objavio:
„Kao istaknuti sportski djelatnik bio je u dva navrata čelni čovjek HNS-a te šest godina predsjednik NS Slavonije i Baranje, uvažavan od svih svojih kolega.
Predsjedničku dužnost u NK Osijek obnašao je u dva mandata, prvo od 1967. do 1971., a zatim u vremenu od 1974. do 1979. kada su Osječani ponovno uspjeli, nakon više od dva desetljeća, izboriti prvoligaški status. Gospodin Huber o svemu je vodio brigu, da Klub nesmetano djeluje ne samo natjecateljski, nego i u kadrovskom, financijskom i organizacijskom smislu. Zaslužan je umnogome i za projekt užurbane izgradnje stadiona u Gradskom vrtu kojega je, sa sinom i unukom (obojici je također ime Željko) kao vjerni navijač rado posjećivao i nakon što je proslavio 90. rođendan. Za podizanje kvalitete nogometa u slavonsko-baranjskoj regiji dobio je i vrijednu nagradu nacionalnog Saveza koju je po svemu zaslužio.”
Za dugogodišnji rad u sportu, posebice nogometu, Željko Huber primio je brojna priznanja i nagrada od kojih se izdvajaju "Veliki mozaik tanjur NSH-a" (1984.), priznanje Međunarodnog olimpijskog odbora i FIFA-e (2001.) za dugogodišnji volonterski rad u nogometu, priznanje NSJ-a "Zaslužni nogometni radnik" za izuzetan doprinos u razvoju sporta, zajedničko priznanje Nogometnog središta Osijek i Županijskog nogometnog saveza osječko-baranjskog (2005.) "za izuzetan doprinos razvoju nogometa u Slavoniji i Baranji" povodom 80. obljetnice osnutka osječke nogometne organizacije, a našao se i među 24 najistaknutija djelatnika u povijesti hrvatskog nogometa u monografiji Hrvatskog nogometnog saveza izdanoj 1992. godine povodom 80. godišnjice njegova postojanja- "Trofej podmlatka HNS", 2017. uručio mu je tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker.
Sukladno njegovoj želji, posmrtni ostatci Željka Hubera bit će kremirani na Centralnom groblju u četvrtak, 24. ožujka, i položeni u novi osječki kolumbarij.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.