Jesen bez kestena

Jeste li primjetili da je ponuda kestena iznimno mala, a kakvoća iznimno loša? Po cijeni od 15 kuna za sirove, ili 24 za litru pečenih možete dobiti sitne i loše plodove, a razlog je tomu, kažu proizvođači, vlažna godina zbog koje kesteni trunu ili ih nastanjuju nametnici. Iz sunčane Istre stožu nam oplemenjeni kesteni, maruni, veliki, zdravi i lijepi, no za njih vam valja izdvojiti 60 kuna za kilogram.

Plod kestena spada u nutritivno visokovrijedne namirnice: 53 % čini voda, 2,9 grama su bjelančevine, 44 grama su ugljikohidrati, a glavni sastojak je škrob oko 44% u sirovoj sjemenci, po čijoj je količini usporediv s krumpirom. Iz tog se razloga od njegovih plodova proizvodi i brašno, koje pomiješano s brašnom žitarica daje punovrijedna peciva i kruh. Uporaba brašna je osobito rasprostranjena u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Brašno karakterizira znatna količina šećera koji se stvara u osušenom plodu. Plod kestena je još bogat kalcijem, kalijem, a sadrži i fosfor, željezo, većinu vitamina B skupine. Kesten je lako probavljiv, a bjelančevine (4%) koje sadrži po vrijednosti su s onima iz jaja. S obzirom da drvo kestena kasno cvjeta, odlična je ispaša za pčele i tada jedini izvor peluda i nektara. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi boljoj cirkulaciji. kesteni. Plodovi koji se skuhaju ili ispeku vrlo su ukusni i omiljeno samostalno jelo ili se pripremaju kao pire, u juhama, kao dodatak raznim slasticama i jelima.

Marun je velika oplemenjena sorta pitomog kestena nastala cijepljenjem plemkama maruna tj. kestena dubenca. Ima ga mnogo po obroncima Učke, najviše u okolici Lovrana, Opatije i Mošćeničke Drage, pa se u ovim krajevima još naziva i "lovranski marun". Marun je izgledom veći, svjetlije ljuske, koja se lako odvaja, i slađi od običnog kestena. Svake se godine u listopadu u Lovranu održava poznata Marunada, u čast marunu. Oko značenja pojma "marun" postoje razmimoilaženja u tumačenju, a zanimljivo je spomenuti da se u Italiji pod tim imenom podrazumijeva posebna sorta sa plodovima odlične kvalitete čija stabla su vrlo zahtjevna i manjne produktivna u odnosu na "obične" kestene. Lovranski maruni su nastali križanjem domaćih divljih kestena i sadnica koje su lovranski pomorci donijeli iz neke od zemalja Dalekog istoka, najvjerojatnije Japana. Kako spadaju u najkvalitetniju vrstu kestena (s njima se mogu usporediti samo slovenski gorički maruni te talijanski Gentile de Torino), maruni su se izvozili još u 17. stoljeću, pa su uz masline, vino i trešnje predstavljali kulturu od koje je stanovništvo ovog kraja desetljećima živjelo. Izvoz maruna doživio je svoj vrhunac u 19. stoljeću, kada su se najviše tražili u Italiji, Austriji i Njemačkoj, nakon čega slijedi stagnacija, a potom i potpuno zapuštanje voćnjaka cijepljenih pitomih kestena, pa ih je, nažalost, sve manje.