Jesenska sjetva započela uz iste ili niže cijene sjemena te višu cijenu gnojiva

Jesenska sjetva započela je nešto kasnije od uobičajenih rokova, a uz iste ili nešto niže cijene sjemena, zbog rasta cijena energenata bilježi se rast cijena mineralnih gnojiva, istaknuto je  u osječkoj Županijskoj komori. Državni tajnik MInistarstva poljoprivrede Tugomir Majdak kazao je na konferenciji za novinare kako je započela sjetva pšenice i ječma, u tijeku je i sjetva uljane repice, a da je pomicanje rokova za sjetvu očekivano zbog nedostatka vlage u tlu. Istaknuo je i da se nastavlja trend povećanja površina pod pšenicom te da se očekuje sjetva na oko 170 tisuća hektara. 

Što se tiče površina pod ječmom, one su prošle godine stagnirala, ali se ove godine očekuje 50 do 60 tisuća hektara površina pod tom kulturom, dok se kod uljane repice očekuje sjetva na površini od 30 tisuća hektara, kakva je bila i u ovogodišnjoj žetvi, dodao je Majdak.

Cijena sjemenja ista ili niža nego lani

Napomenuo je da je potpora za sjetvu certificiranog sjemena, za koju se svake godine izdvaja sedam milijuna eura, rezultirala da je ove godine cijena sjemena ista ili čak i nešto niža u odnosu na prošlu godinu.

"Domaćeg sjemena ima dovoljno za ovu sjetvu, bez obzira na strani sortiment koji se pojavljuje na tržištu. Tu smo postigli razinu samodostatnosti koja jamči sigurnu sjetvu, prije svega žitarica", ocijenio je Majdak.

Navodi kako kod zaštitnih sredstava nema znatnih povećanja cijena, ali da se globalne prilike odražavaju na cijenu mineralnih gnojiva, koje su vezane uz cijenu plina, te se bilježi njihovo povećanje od 10 do 20 posto u odnosu na lani.

"Stoga je to jedan od važnijih financijskih izdataka naših poljoprivrednika, a uz Vladine intervencije u cijene goriva, pa i u plavi dizel, ove smo godine izdvojili 10 milijuna eura za jesensku sjetvu kako bi poljopvirednici što lakše prebrodili povećanje cijena mineralnih gnojiva", kazao Majdak. Pojasnio je kako su u tijeku prijave putem sustava Agencije za plaćanja u poljoprivredi te da se vrlo brzo očekuje isplata.

Štete od suše vjerojatno milijunske

Najavio je kako se idućih tjedana očekuju zbirni rezultati šteta od suše, koji će se vjerovatno mjeriti u milijunima eura, zbog čega će se ponovno aktivirati svi mehanizmi odštete. Naveo je i da se razmišlja o nekim novim, učinkovitjim mjerama i intervencijama, odnosno da se razmišlja o osnivanju posebnog fonda, kako se ne bi čekalo dugotrajnu proceduru Europske komisije. Kazao je i da je Hrvatska ove godine za šest kultura dobila 4,4 milijuna eura odštete, a tome je dodano više od 20 milijuna eura vlastitih sredstava za ostale ratarske kulture.

Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK Miroslav Božić upozorio je kako se na primjeru šećerne repe u EU vidi da će ovo biti najlošija proizvodna godina ikada, s najmanjom proizvedenom količinom šećera u Europi u zadnjih 50 godina, ispod 13 miljuna tona, dok je 2017. godine proizvodnja šećera dosegnula oko 22 miljuna tona.

Kazao je da cijene energenata znatno ujteču na proces proizvodnje i prerade šećerne repe, za koju se, zbog tehnologije proizvodnje, mora pribaviti najviše toplinske energije i gdje se kao energent koristi prirodni plin.

"Jučerašnja i današnja cijena tog energenta na burzi je 86 eura, bez transportnih troškova, što je porast od 330 posto za godinu dana, kada je bila 26 eura, pa je onda jasno kako će ova godina biti izazovna za našeg jedinog prerađivača šećerne repe", istaknuo je Božić. Pozvao je da se što prije osmisle konkretni oblici pomoći, u komunikaciji s Bruxellesom, ali i iz nacionalnih izvora, kao što su već napravile neke zemlje, koje su osmislile tzv. "krizne omotnice".