Kobne društvene mreže - 75-godišnjakinja ostala bez 130 000 kuna

75-godišnjakinja "nasjela" na priču nepoznate osobe na društvenim mrežama i ostala bez 130 tisuća kuna, izvijestila je danas policija .

 

U svom dnevnom izvješću policija donosi: "Tijekom lipnja ove godine, 75-godišnja hrvatska državljanka je putem društvenih mreža stupila u kontakt s nepoznatom osobom. Tijekom komunikacije, nepoznata osoba joj je rekla da je poslala paket s osobnim stvarima i novcem na njezinu adresu te će u narednom periodu osobno doći po paket. Potom je 75-godišnjakinju kontaktirala nepoznata osoba koja se predstavila da je iz Svjetske dostavne tvrtke te treba uplatiti novac kako bi joj dostavili poslani paket.
Prema dogovoru, uplatila je više od 130 000 kuna na nepoznate bankovne račune u Italiji. Paket joj do današnjeg dana nije stigao, niti je dobila povrat uplaćenog novca.
Nadležnom državnom odvjetništvu podnosimo posebno izvješće i nastavljamo traganje za nepoznatim počiniteljem", objasnili su slučaj iz policije te dodali: "Kako ne biste postali žrtva prevaranta, savjetujemo vam da olako ne prihvaćate neprovjerena poznanstva i  neuobičajene zahtjeve za novčane uplate. Jedna od najučinkovitijih obrana od prijevara preko interneta je podizanje svijesti potencijalnih žrtava o opasnostima s kojima se mogu susreti na internetu."

Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti.  Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac i/ili bankovne podatke. 

Najučinkovitija obrana od ove vrste prijevara je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima.

Stoga proučite informacije o sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći:

• CEO prijevara / direktorska prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
• Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun. 
• Krađe identiteta
  • Vishing - Krađa identiteta pozivom: Telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.
  • Phising - Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih,  financijskih ili sigurnosnih podataka.
  • Smishing - Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.
• Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
• Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
• Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.
• Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.

Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018, društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik. Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio vašu cijelu organizaciju.