Ljetno računanje vremena

U noći sa subote na nedjelju, 30. ožujka, u 2 sata počelo je ljetno računanje vremena tako što se pomicanjem za jedan sat naprijed vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata.

Uvođenjem ljetnog računanja vremena prestaje obveza vožnje s upaljenim dnevnim ili kratkim svjetlima, osim mopeda i motocikala koji s upaljenim svjetlima moraju voziti cijele godine, podsjeća MUP. Iako tijekom ljetnog vremena zbog ugašenih svjetala vozači automobila neće riskirati kaznu od 300 kuna, policija ih upozorava da dolaskom ljepšeg vremena dodatno vode računa o biciklima te mopedima i motociklima na cestama. Na te najranjivije kategorije sudionika u prometu vozači automobila posebno moraju pripaziti pri uključivanju u promet, prestrojavanju, pretjecanju, obilaženju, polukružnom okretanju i skretanju.
Zbog ljetnog računanja vremena i na prugama HŽ Infrastrukture, kao i uvijek do sada, organizirana su posebna dežurstva u elektrotehničkim službama i prometnim uredima, kako bi se svi automatski uređaji koji pokazuju, registriraju ili daju točno vrijeme namjestili na novo, točno vrijeme. Tri putnička vlaka u željezničkome prometu kasnila su do jedan sat. Riječ je o noćnim vlakovima na relaciji Zagreb - Split (br. 825) i obratno (br. 824) te o vlaku na relaciji Osijek - Zagreb (br. 980). 

Ljetno računanje vremena u Hrvatskoj je prvi puta uvedeno 1983. godine, kada i u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji. U Europi je taj koncept prvi put uveden u nekim državama tijekom 1. svjetskog rata, a zatim je uglavnom napušten, sve do energetske krize šezdesetih i sedamdesetih kada su ga europske zemlje počele ponovno usvajati. 1996. ljetno računanje vremena i povratak na zimsko vrijeme krajem listopada ujednačeno je za sve zemlje članice Europske unije. 
Prilikom njegova uvođenja jedno od glavnih argumenata bila je ušteda potrošnje energije, što se u praksi uopće nije pokazalo točnim. Analize su pokazale kako se tijekom ljetnog računanja vremena navečer doduše manje troši električna energija za rasvjetu, ali u jutarnjim satima - osobito u ožujku, travnju i kasnije u listopadu u jutarnjim se satima više troši na grijanje.
Danas je sve više onih koji se protive takvoj praksi - 2011., primjerice, tadašnji ruski predsjednik Vladimir Medvjedev odlučio je da Ruska federacija neće pomicati satove.
No mnogi posežu za znanstvenim dokazima kako mijenjanje vremena ukazom utječe na prirodni ritam ne samo ljudi, nego i  životinja. Evo i primjera - svaki će vam mljekar reći kako se kravama vrijeme za mužnju sljedećih sedam mjeseci neće promijeniti preko noći, već će iz morati tjednima na to postupno navikavati. Sat vremena sna manje kod nekih će ljudi u prvih nekoliko dana dovesti do trajnoga umora.