Nezadovoljni seljaci prijete zaustavljanjem proizvodnje

U Đakovu su se danas sastali članovi Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Upozorili su da je stanje u poljoprivredi sve teže, malo tko može biti zadovoljan cijenama ratarskih prizvoda, još uvijek nije promijenjen zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu, a nije promijenjen način određivanja kvalitete hrvatske pšenice. Sve to, uz velike probleme sa sušom, moglo bi dovesti do toga da se u Hrvatskoj drastično smanji ratarska prozivodnja, kažu seljaci. 

Domaći proizvođači hrane dovedeni su pred zid, situacija u ratarskoj proizvodnji je neizdrživa, rečeno je na sjednici Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održanoj u Đakovu, s koje su zatražene hitne izmjene pravilnika o otkupu žitarica.

- Potrebni su žurni zahvati za spas poljoprivrede poput hitne izmjene pravilnika o otkupu žitarica. Jer, naša pšenica u nas se po njemu ocjenjuje kao treća klasa po cijeni od 150 eura za tonu, a u Italiji, gdje mahom odlazi naš izvoz te krušarice, ona je tretirana kao prva i prva A klasa. Stoga, na nama netko masno zarađuje. Država se ne može miješati u tržišna natjecanja, ali u zakonodavstvo može -  rekao je predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić.

Ratare je pozvao da dobro razmisle o isplativosti predstojeće jesenske sjetve. - Ili je isplativije, umjesto proizvodnje na zemlji, ostaviti je na ugaru ili u zelenim, cvjetnim trakama za što se isplaćuju potpore, rekao je Pranjić.

Član Upravnog odbora HPK Matija Brlošić rekao je kako su klase po aktualnom pravilniku formirane na bazi proteina, a da je u bivšoj državi glavni kriterij za klasiranje pšenice bio hektolitar koji govori o tome koliko je brašna u pšenici.

- Dio naših ratara postigao je hektolitar čak 84 i takav se drugdje u Europi ne može postići kao ovdje. Sada se gledaju prvenstveno proteini, a naša pšenica rađena je drugom genetikom i promjene ne mogu biti preko noći - rekao je Brlošić i dodao kako država stalno najavljuje promjene pravilnika o otkupu žitarica, ali da sve ostaje zasad na tome. Dodao je i da je Hrvatska izvozi pšenice u vrijednosti 40-50 milijuna eura, a uvozi gotovih pekarskih proizvoda u vrijednosti 350 milijuna eura.

Brlošić je istaknuo važnost proizvodnje hrane, pogotovo u aktualnom osjetljivom geopolitičkom trenutku s obzirom na rat u Ukrajini i drugdje.

- Imamo informaciju da će Europska komisija velik dio sredstava preusmjeriti u to, a mi koji proizvodimo hranu za građane i, naposljetku, za vojsku dobivamo sve manje novca. Ne možemo više tako proizvoditi, ta će proizvodnja doći u pitanje. U slučaju sukoba - što ćemo jesti? - zapitao je Brlošić. Zapitao je i koliko će Petrokemija mineralnih gnojiva proizvesti, a ne prepakirati za ovu sjetvu..

Pranjić je iznio podatak da je od 170.000 gospodarstava stvarno aktivno u proizvodnji njih 20.000.

- Preostalih 150.000 gospodarstava prima i razvlači potpore re ili dijelom ili nikako ne sudjeluje u proizvodnji. Tražimo razdvajanje takvih, jer zamaraju sustav kod izračuna. Razvlače se fondovi na kvadove, luksuze i onda narod baca drvlje i kamenje 'i na prave i na neprave' proizvođače - kaže Pranjić.

I predsjednik HPK za istočnu Hrvatsku Antun Vrakić neodrživim je ocijenio položaj domaćeg proizvođača hrane.

Poslušajte u cijelosti izjave predsjednika Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petra Pranjića te članove predsjedništva HPK Matije Brlošića i Antuna Vrakića.