Nismo nevidljivi

Prigodnim programom na Trgu Ante Starčevića, Centar za autizam i Udruga obitelji djece s autizmom, obilježili su Svjetski dan svjesnosti o autizmu koji se u svijetu provodi već šesnaestu godinu. Program je nastavljen u Centru za autizam gdje su se održale sportske aktivnosti za djecu te stručno predavanje za roditelje "Podrška roditeljima - iskustvena radionica." 

Skupština Ujedinjenih naroda odabrala je 2. travnja za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu čime se želi skrenuti pozornost javnosti na sve veći problem tog složenog poremećaja. 

Iz Centra za autizam u Osijeku poručuju kako je prevencija spektra autizma u porastu. "Mi ovim činom i našim svakodnevnim neposrednim radom pokušavamo s jedne strane podići razinu svijesti među općom populacijom na osjetljivost opće populacije prema poremećaju spektra autizma, a s druge strane našim odgojno-obrazovnim i rehabilitacijskim radom u našem Centru za autizam recentnim i suvremenim pristupom u radu podižemo razinu kvalitete čitavih obitelji." kazao je ravnatelj Centra za autizam, Vladimir Bjelobrk koji je isto tako dodao kako autizam nije bolest nego poremećaj s kojim se, uz adekvatnu pomoć, može normalno živjeti. "Nitko nije odabrao ili odlučio imati bilo kakvu teškoću, a zapravo je odgovornost društva u kojoj mjeri se osobe s bilo kakvom vrstom teškoća mogu osjećati prihvaćeno, samodostatno i da mogu jednostavno funkcionirati u ovom svijetu u kojem i osobe urednog razvoja vrlo teško funkcioniraju bez podrške."

Ovogodišnji je slogan „Nismo nevidljivi“ (Not Invisible) zato što je iskustvo u proteklim godinama pokazalo kako sustav još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaje potrebe osoba s poremećajem iz autističnog spektra kao i njihovih obitelji. Nedostatak sustavne podrške vidljiv je u svim segmentima – od dijagnostike i rane intervencije, školovanja, zapošljavanja, do dugoročne skrbi za odrasle osobe s autizmom. Osobe s poremećajem iz autističnog spektra (PAS) imaju pravo na samoopredjeljenje, neovisnost i autonomiju, kao i pravo na zdravstvenu i socijalnu skrb, obrazovanje te zaposlenje na jednakoj osnovi s drugima. Ne smiju se suočiti s diskriminacijom kada traže medicinsku njegu te i dalje moraju imati osiguran pristup sustavima podrške, potrebnim kako bi ostali u svojim domovima i zajednicama, umjesto da se suoče s mogućnostima prisilne institucionalizacije. Posebno je zabrinjavajuća situacija odraslih osoba s autizmom, osobito onih starijih od 21 godine s većom razinom potreba za podrškom, jer zahtijevaju intenzivnu podršku koja nije dostupna kroz postojeći sustav. Njihovi roditelji, često već iscrpljeni godinama borbe, sve češće im ne mogu pružiti potrebnu skrb zbog starosti i bolesti.

Poremećaji iz spektra autizma nisu bolest nego razvojni poremećaj/stanje koje traje cijeli život. Radi se o širokom spektru poremećaja, svaka dijagnoza je drugačija i svaka osoba u spektru ima različite simptome i potrebe. Upravo zato se koristi riječ spektar jer taj „kišobran“ obuhvaća cijeli spektar (Aspergerov sindroma, Rettov sindrom, DDS - Dječji dezintegrativni sindrom /Hellerov sindrom/, Neodređeni pervazivni razvojni poremećaj). Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom HZJZ- u Republici Hrvatskoj iz 2024. godine u Republici Hrvatskoj je evidentirano 6.125 osoba s poremećajem iz spektra autizma, a 1.384 ih živi u Gradu Zagrebu. Plava boja simbolizira poremećaje iz spektra autizma, a još jedan od simbola su i dijelovi puzzle.

Više u reportažnom prilogu Ane Mitar Šimić.