Obnova poplavnih šuma uz Dunav

Na području teško stradale Sige planira se pošumljavanje, digitalni nadzor i razvoj modela primjenjivog i na drugim ugroženim šumskim ekosustavima

U osječkom ZOO Hotelu održana je uvodna konferencija projekta "Siga2Kazuk – Model obnove ugrožene poplavne šume uz podršku daljinskog istraživanja u prekograničnom području Dunava". Riječ je o projektu koji se provodi u okviru Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska–Srbija 2021.– 2027., a zajednički ga realiziraju JP Vojvodinašume i Hrvatske šume d.o.o.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 914.288,92 eura, od čega je 777.145,58 eura osigurano iz bespovratnih sredstava. Cilj je obnova oštećenih poplavnih šuma uz Dunav primjenom suvremenih tehnologija, uključujući metode daljinskog istraživanja i digitalne alate za praćenje stanja ekosustava. Poseban fokus stavljen je na područje Sige, koje se prostire na oko 750 hektara i administrativno pripada Srbiji, a teško je stradalo u nevremenima 2020. i 2023. godine. Zbog značajnog gubitka šumskog sklopa nužna je sustavna obnova.

Koordinatorica projekta u ime Hrvatskih šuma Mirjana Polimac istaknula je konkretne ciljeve pošumljavanja.

- Bit će zasađeno 16,5 hektara hrasta lužnjaka na hrvatskom području, a 20 hektara na području Srbije. Planiramo sadnju oko 10.000 sadnica po hektaru, uzgojenih u vlastitim rasadnicima. Riječ je o autohtonom sadnom materijalu - naglasila je i važnost tehnologije u projektu - Na cijelom području Sige, koje obuhvaća oko 750 hektara, provodit će se monitoring uz pomoć bespilotnih letjelica. To su inovacije koje se sve više primjenjuju u šumarstvu, a kroz projekt dodatno educiramo mlade stručnjake za izazove klimatskih promjena - rekla je i dodala kako će zbog divljači biti postavljena zaštitna ograda dužine 2,2 kilometra.

Voditelj Uprave šuma Podružnice Osijek Vlado Jumić upozorio je na širi kontekst klimatskih promjena

- Šuma je devastirana nevremenom 2020. godine i trebalo je puno vremena da se teren očisti i pripremi za sadnju. Ovakvi projekti su naša obveza jer su staništa sve ugroženija zbog promjena vodnih režima i klime - rekao je Jumić i istaknuo je i važnost prekogranične suradnje - Šuma ne poznaje granice. S kolegama iz Vojvodine radimo na očuvanju ekosustava na području koje je vrlo zahtjevno. Moramo odgovorno gospodariti šumama i prilagođavati se promjenama sastojina koje su već vidljive.

Znanstvenu podršku projektu daje Institut za nizinsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada, a istraživač Zoran Galić naglašava kontinuitet sličnih inicijativa

- Nalazimo se u razdoblju izraženih klimatskih promjena i izuzetno je važno kontinuirano pratiti vitalnost šuma. Svaki projekt koji doprinosi njihovoj obnovi i otpornosti ima našu punu podršku sa znanstvenog aspekta - rekao je i podsjetio na prethodne projekte koji se također bave obnovom šumskih ekosustava.

Vodeći partner projekta he JP Vojvodinašume, a predstavnik poduzeća Bojan Tubić naglašava važnost dugogodišnje suradnje s hrvatskim partnerima i ističe tehnološku komponentu projekta.

- Projekt je usmjeren na primjenu inovativnih tehnologija. Nakon obnove provodit će se detaljan monitoring s pomoću dronova opremljenih multispektralnim kamerama i LiDAR sustavima. Svi prikupljeni podaci bit će objedinjeni u platformi koja će biti dostupna institucijama i javnosti, ali i služiti kao model za buduće projekte. Planirana je i razmjena znanja te studijski posjeti kako bismo dodatno unaprijedili tehnološke pristupe u šumarstvu.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici institucija nadležnih za zaštitu prirode i upravljanje EU fondovima, predstavnici lokalne i regionalne samouprave te stručnjaci iz Hrvatske i Srbije. Projekt bi, po završetku, trebao rezultirati ne samo obnovom konkretnih šumskih područja, već i uspostavom održivog modela upravljanja koji se može primijeniti i na drugim ugroženim poplavnim šumama u regiji.