Hrvatski radio

Radio Osijek

Od Batine do Iloka – replika rimskog broda iz 4. stoljeća

08.09.2022.

20:43

Autor: Radio Osijek/TM

Replika rimskog broda iz 4.stoljeća iz projekta “Living Danube Limes”

Replika rimskog broda iz 4.stoljeća iz projekta “Living Danube Limes”

Foto: Blanka Will / Radio Osijek

U Iloku je na pristanište Ilok kraj Hotela Dunav uplovila replika rimskog broda iz 4. stoljeća Navis Lusoria, koji je svoje putovanje započeo 15. srpnja u Njemačkoj. Nazvan je “Danuvia Alancris” (Živi Dunav), a u hrvatskom se dijelu Dunavskog limesa od 1. rujna zaustavljao u Batini, Aljmašu, Dalju, Vukovaru i sada u Iloku

Namjera plovidbe je istražiti ostatke Dunavskog limesa, neprekinutog niza utvrda, osmatračnica, vojnih logora uz južnu stranu Dunava od Njemačke do Crnog Mora, čiji se Hrvatski dio proteže od Batine (Ad militare) do Iloka (Cuccium) u dužini od 188 km. Cilj projekta “Living Danube Limes” je podržati Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku i Rumunjsku u nominaciji Dunavskog limesa Svjetskom kulturnom baštinom pod zaštitom UNESCO-a. Dijelovi limesa kroz Njemačku, Austriju, Slovačku i Mađarsku su već na listi kandidata. Hrvatski partner projekta je Institut za arheologiju koji s Gradskim muzejom Vukovar i Muzejom vučedolske kulture sudjeluje u organizaciji događaja.


Replika broda Rimskog Carstva “Danuvia Alancris” Dunavskim limesom plovi već 2 mjeseca. "Ovaj brod je replika 4. st, znači to je kasnoantički brod. To je bio brzi patrolni brod koji je vojska koristila za brze intervencije na Dunavu", objašnjava Ivana Ožanić Roguljić, znanstvena suradnica iz Instituta za arheologiju i voditeljica projekta za Hrvatsku. Replika je izgrađena na temelju olupina rimskih brodova pronađenih u njemačkom gradu Mainzu. Izgled ovog broda prilagođen je onima koji su plovili Dunavom u 4. stoljeću, izgrađen je od hrastovine, a napravljen je uz pomoć stručnjaka sa njemačkog Friedrich-Alexander sveučilišta. Brod teži 6 tona, cijeli je od hrastovine, a pokreće se na vesla. Dužina broda je 18 metara, a širok je 280 centimetara. Normalna brzina mu je od 6 do 9 kilometara na sat, a maksimalna 13 km/h.

Brod prolazi kroz 10 europskih zemalja, a popratnim sadržajima na svim njegovim postajama, poput radionica i kvizova nastoji se širu javnost upoznati s bogatom rimskom baštinom.

U pozadini je – veliki cilj: "Cilj projekta je zapravo popularizacija dunavskog limesa koji je i nominiran za UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Dakle, kad kažem limes mislim na granice rimskog carstva. Ideja je da cijela granica dođe pod zaštitu", kaže Petra Nikolić iz Gradskog muzeja Vukovar. 

Istodobno bi to bio veliki turistički potencijal svih 10 podunavskih zemalja koje sudjeluju u projektu.

Popratni program na svakoj od postaja broda „Živi Dunav”, pa tako i u Iloku, u njegovom gradskom muzeju održana je radionica za djecu „Rimski svakodnevni život" u kojoj su se najmlađi nakratko vratili u Rimsko doba, upoznali razne karakteristike Rimljana i uživali u izradi likovnih radova.

Zabavno-edukativne radionice organizirane su i za najmlađe Vukovarce. A oni su svoje dojmove opisali sljedećim riječima: "Najviše me iznenadilo to što nije bilo wc papira kad su bili Rimljani, a najdraža igra mi je slaganje kule." "Vidjeli smo kako su se školovali i kako je sve bilo puno strože nego danas i vidjeli smo kako su pisali."

Posadu broda obučenu u rimske tunike čine 22 veslača i 3 časnika, svi su volonteri – među njima i kapetan Marvin: "Odlično se zabavljamo, cijela posada uživa iako obavljamo i težak fizički posao, veslamo cijelim putem, a dnevne rute su doista duge. Uživamo u istraživanju gradova u kojima se zaustavljamo."

Na posljednjoj postaji u hrvatskom dijelu Dunavsog limesa za posadu broda i brojne znatiželjnike koji su ih dočekali pripremljena su jela i pića prilagođena onima iz starog Rima. Zajedno s još nekoliko prijatelja, Blanka Will, Zagrepčanka s povremenom baranjskom adresom, zaljubljenica u Dunav s posadom broda susrela se na vodi: "Posadu smo s vode darivali toplim pecivom, grožđem srijemskih vinograda i flašom rakije, nek se nađe. Oni su pružili kuku, a mi objesili darove. Jedini “izazov” je bila boca rakije. Moralo ju se dobacit. I jel nije pala u vodu? Je. Al bacač je bio brz, nije uspjela potonuti, uspio je iz drugog pokušaja! Nakon gromoglasnog pozdrava posade, otpratili smo ih još malo nizvodno. Zatim je na plažici krenula fešta uz prefini grah, muziku, priču i drage, tople ljude… "

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.