Autentičan ambijent rodne spomen-kuće Ivana Kozarca na vinkovačkom Krnjašu ponovno je okupio vodeće stručnjake, povjesničare i književne teoretičare. Ovogodišnji, 11. Znanstveno-stručni skup u sklopu projekta „Knjiški Krnjaš”, pod središnjom temom „Kulturni turizam u Slavoniji, Srijemu i Baranji”, stavio je naglasak na književni turizam. Ova moćna podvrsta kulturnog turizma kroz književne tekstove oživljava materijalnu i nematerijalnu baštinu i nudi rješenja za konkretne turističke proizvode.
Projekt već više od desetljeća uspješno vodi dr. sc. Anica Bilić, upraviteljica Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Vinkovcima, koja je i otvorila radni dio skupa.
Vinkovačke priče nisu fikcija, nego stvarnost
Dr. sc. Anica Bilić istaknula je kako potencijal spomen-kuće i cijelog krnjeg sokaka uz Bosut počiva na kontinuitetu života dugom 8200 godina, tradicijskoj kulturi graničarskog Šokca te književnom naslijeđu Ivana Kozarca.
„Autor je Đuke Begovića, neobuzdanog bećara, i zapravo narativ o stereotipu raspojasane Slavonije je također jedan koji se može upotrijebiti u turističke svrhe. I sve što se uz taj stereotip veže može se pretvoriti u kulturno-turistički proizvod, kroz gastroponudu, kroz tradicijsku glazbu, skupa sa spomenikom. Veliku spomeničku baštinu ima i sam Krnjaš kroz spomenik Marije i Ivana Kozarca, rad Dejana Durakovića, i spomenik Josipu Kozarcu iz 1958. godine koji je načinio Vanja Radauš što daje jedan veliki spomenički potencijal u kulturnom turizmu”, rekla je Bilić, naglasivši kako je Bosut iznimno značajan zbog arheoloških iskopina koje potvrđuju tisućljetni kontinuitet. „Prekrasne su to priče koje se u Vinkovcima ne moraju izmišljati. Te priče nisu fikcija, nego stvarnost i to treba iskoristiti.”
Od skrivenih književnih ikona do duhovnosti i tradicije
Sudionicima skupa uspješan je rad zaželjela i pročelnica županijskog Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport Tamara Kalistović, a događaj je ponudio široku perspektivu kulturnog turizma cijele regije, okupivši brojna istaknuta imena akademske i kulturne zajednice:
• Vjerski turizam i duhovnost: Dr. sc. Vladimir Dugalić, redoviti profesor pri Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Đakovu, analizirao je tanku granicu između duhovnosti hodočašća i kulturnog turizma, nudeći smjernice za razvoj sakralnog turizma u regiji.
• Književna topografija Osijeka: Prof. dr. sc. Marica Lijović s Filozofskog fakulteta u Osijeku upozorila je na nepravedno zapostavljenu osječku književnicu Vilmu Vukelić. Njezini memoari Tragovi prošlosti i kronika U stiješnjenim granicama detaljno prate svakodnevicu osječkih ulica s kraja 19. i početka 20. stoljeća te predstavljaju sjajan potencijal za tematske gradske rute.
• Katančićev brend u Valpovu: Dinko Župan predstavio je uspješan primjer projekta posvećenog Matiji Petru Katančiću u Valpovu, pokazavši kako povijesne ličnosti postaju zamašnjak lokalnog turizma.
• Vukovar i Vučedol kroz stihove i prozu: Vlasta Novinc analizirala je kulturnu i povijesnu baštinu Vukovara i Vučedola kroz književne tekstove dvojice velikana – Pavla Pavličića i Dragutina Tadijanovića.
• Tradicijska kultura i manifestacije: Hrvoje Mesić govorio je o tradicijskoj kulturi i potencijalima pripovijetki Antuna Matasovića, dok je Martina Kelava analizirala Vinkovačke jeseni kao vrhunski i dugovječan kulturno-turistički resurs.
• Baština šokačkih stanova: Janja Juzbašić u svom je izlaganju predočila golemi, a još uvijek nedovoljno iskorišten turistički potencijal šokačkih stanova kao čuvara tradicijske arhitekture i načina života.
Zaključak 11. „Knjiškog Krnjaša” poslao je poruku da Slavonija, Srijem i Baranja imaju autentične priče, bogatu povijest i snažne književne narative. Znanstveno-stručna zajednica ponudila je smjernice, a turističkom sektoru preostaje da te resurse pretoči u prepoznatljive proizvode koji će privlačiti domaće i strane posjetitelje.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
