Potrebna su veća ulaganja i udruživanje poljoprivrednika

U organizaciji Glasa Slavonije, danas je u Županijskoj gospodarskoj komori održana konferencija RE-AGRO, na kojoj je središnja tema bila održiva proizvodnja voća i povrća.

Poljoprivreda je najvažnija gospodarska grana koja nosi cjelokupno gospodarstvo Osječko-baranjske županije, što je vidljivo i po vodećoj poziciji koju ova regija zauzima na razini Republike Hrvatske, rekla je županica Nataša Tramišak 

- Snagu lokalnog agrara potvrđuje čak 11.275 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te velike obradive površine na kojima se, među ostalim, nalazi 5.255 hektara pod voćnjacima i gotovo 3.000 hektara pod povrćem. Ipak, unatoč ovim velikim kapacitetima, trenutačna proizvodnja još uvijek nije dovoljna da bi se ostvarila potpuna samodostatnost. Upravo zato Županija ulaže daljnje napore i financijska sredstva u modernizaciju i podizanje poljoprivredne proizvodnje, s posebnim naglaskom na sektore voća i povrća u kojima postoji najveći potencijal za napredak – istaknula je županica Tramišak.

- Kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na postojeće sustave navodnjavanja, nova mjera potpore osigurava do 12.000 eura za kupnju potrebne opreme za priključak. Istovremeno, snažan impuls daje se i prerađivačkom sektoru u ratarstvu kroz višegodišnji program ulaganja u mlinsku industriju, čiji je ukupan proračun povećan na 2 milijuna eura. Uz već otvoreni poziv od milijun eura za izgradnju i kupnju nove opreme s potporama do 500.000 eura, Županija uskoro pokreće i drugi javni poziv vrijedan dodatni milijun eura. Ova nova de minimis potpora iznosit će do 300.000 eura po projektu te će mlinarima omogućiti i kupnju rabljene opreme, čime se zaobilaze dugi rokovi isporuke i znatno ubrzava modernizacija prerade žitarica u brašno – zaključila je županica.

Hrvatska u ovom trenutku ne podmiruje vlastitom proizvodnjom svoje potrebe, rekao je potpredsjednik HGK zadužen za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević

- Samodostatnost u proizvodnji povrća pala nam je posljednih pet godina s 58 na 48 posto, a voća s 49 na 42 posto. Prošle godine uvezli smo voća i povrća u vrijednosti 740 milijuna eura, a izvezli za 220 milijuna eura. To govori da bez pomoći države i potpora ne možemo očekivti snažniji razvoj proizvodnje niti voća niti povrća. 

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak rekao je kako Hrvatska ulaže 110 milijuna eura, od čega je 65% iz EU sredstava, u pet regionalnih logističko-distribucijskih centara ukupnog kapaciteta preko 28.000 tona kako bi osnažila sektor povrća, koji čini tek 1% obradivih površina. 

- Država od 2015. godine bilježi ukupno 24 priznate proizvođačke organizacije te kroz HAMAG i HABOR otvara financijske instrumente za otpis glavnice u primarnoj proizvodnji. Na kritike da je unatoč uloženih 7 milijardi eura u zadnjih 15 godina produktivnost hrvatskog poljoprivrednika pala sa 60 % na 40 % prosjeka Europske unije, odgovara se da potpore održavaju stabilnost te da produktivnost ipak nije na samom dnu – dodao je Majdak.