Pšenica nejednoliko niknula i u različitim je fazama razvoja

Generalno zasada imamo jednu lošu situaciju sa pšenicom. Proteklih smo godina znali imati većinu pšenice u busanju, no to je u ovoj izostalo .

Zasada nema službenih podataka o tome koliko je pšenice posijano ujesen, no struka smatra da su površine slične kao i lani. To znači da je pšenica posijana na 140 000 - 150 000 hektara, a očekivani se prinos još ne može prognozirati, jer će on ovisiti o vremenskim prilikama. Predstojnik Odjela za strne žitarice Poljoprivrednog instituta u Osijeku Georg Drezner ističe: "U vrijeme sjetve-u listopadu i studenom imali smo vrlo sušno i sušno razdoblje, uz visoke temperature te je u početku bilo problema s obradom tla i pripremom za sjetvu. Nakon toga, a s obzirom da nije bilo dovoljno oborina, imali smo neujednačena i usporena nicanja. Situacija se u posljednjih mjesec dana nešto popravila, jer se oborine ipak pale. Pred Božić i Novu godinu nikula je i ona pšenica za koju nismo bili sigurni hoće li uopće niknuti, no još ponegdje ima slučajeva da je jedan dio oranice pokriven sa pšenicom,a drugi ne. Može se reći da imamo šarenilo u fazama razvoja-od neizniknule, niknule pa sve do pšenice koja je u fazi busanja. Tamo gdje je, uz visoke temeprature bilo nešto vlage u listopadu imamo i prerazvijenih usjeva, no takvih je malo. Uobičajeno je da prve prihrane rade od sredine veljače, no moraju se stabilizirati vremenske prilike da se može fizički ući na zemlju. Pšenica u veljači ne treba puno KAN-a, jer ima malu vegetativnu masu. 

Generalno zasada imamo jednu lošu situaciju sa pšenicom, jer smo prijašnjih godina znali imati većinu pšenice u busanju, no to je ove godine izostalo. Kad se snijeg otopi trebalo bi suzbijati i poljske miševe ili voluharice sa dopuštenim sredstvima. Ako padne snijeg, koji je termički izolator, on će zaštiti pšenicu od eventualnih niskih temperatura".