Skupština OBŽ: gospodarenje otpadom, belišćanski zrak, potpora mlinskoj industriji

Na 7. sjednici Županijske skupštine u središtu su bile teme iz obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, poljoprivrede i zaštite okoliša. Odlukom većine vijećnika usvojeni su, između ostalog, Program potpore za preradbene kapacitete u mlinskoj industriji, Program mjera potpora u turizmu na području Osječko-baranjske županije, Odluka o nagrađivanju učenika i nastavnika mentora osnovnih i srednjih škola te najboljih odgojno-obrazovnih radnika, Program rada i Financijski plan Županijskog savjeta mladih Osječko-baranjske županije za 2026. godinu te drugi programi i informacije.

U odgovoru na vijećničko pitanje županica Nataša Tramišak dotakla se  problema gospodarenja otpadom na području Osječko-baranjske županije istaknuvši kako će u njegovu rješavanju biti ključna izgradnja strateškog projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak. 

- Centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak je projekt kojeg smo pokrenuli u suradnji s Vladom Republike Hrvatske i resornim ministarstvom, a nedavno je donesena i odluka o financiranju, što je bio temelj da naše trgovačko društvo EKOS pokrene postupak javne nabave za izgradnju Centra. Zašto govorim da je ovo važno i da je ovo najveća uloga Osječko-baranjske županije po pitanju gospodarenja otpadom? Upravo iz razloga što u trenutku kada se izgradi Centar i kada počne funkcionirati, nema više deponija po gradovima, a sav otpad bit će usmjeren prema Centru za gospodarenje otpadom, komunalni neopasan otpad. I to je naša najvažnija uloga i najvažniji zadatak. 118 milijuna eura vrijedan projekt, pokrenuli smo ga. No, dok se taj projekt u cijelosti završi i izgradi, važno je reći da Osječko-baranjska županija sluša potrebe, prigovore i pritužbe građana grada Belišća i grada Belišća. Mi smo na strani građana grada Belišća i grada. Imamo trgovačka društva na našem području koja su u skladu sa zakonom gospodara otpada i sukladno zakonu imaju dozvole. Ali kada govorimo o ovoj problematici, najviše je problema vezano na sam grad Belišća zbog pojave neugodnih mirisa, što znači da je visoka koncentracija sumporovodika. Da bismo mogli riješiti taj problem, odnosno ono što je bitno reći, je da je sve u rukama grada Belišća. Ta problematika je u rukama i građana i grada jer je grad Belišće potpisao svoje ugovore o ustupanju, odnosno pravu građenja svom trgovačkom društvu Kombel i to još 2019. i 2020. godine da bi riješili problematiku odlaganja industrijskog mulja. U drugom koraku je Kombel 2021. godine potpisao ugovore o poslovnoj suradnji sa trgovačkim društvima za gospodarenje otpadom, Eko reci krug d.o.o. i Eko Livit. I dalje imaju ugovor o poslovnoj suradnji sa tvrtkom Livit. Tvrtka Livit na plohama koje je osigurao Kombel, odnosno grad Belišće, ima postrojenje za gospodarenje otpadom. Građani grada Belišća u svojim prigovorima najčešće ističu neugodne mirise koji se šire s tog područja, kaže županica. 

- Grad Belišće, s kojim smo u komunikaciji i kojem smo uputili dopis, ima nekoliko mogućnosti za postupanje. Prvo, Grad može zatražiti od svog trgovačkog društva Kombel da izmijeni ugovorne odnose s tvrtkom Livit, odnosno da raskine ugovor o poslovnoj suradnji ako je došlo do ozbiljnog kršenja ugovornih obveza od strane tvrtke Livit. Drugo, Grad Belišće može raskinuti ugovor kojim je svom trgovačkom društvu Kombel dao pravo građenja. Time bi i Kombel i Livit ostali bez površine za odlaganje otpada. Treća mogućnost, koja je dugotrajnija i vezana uz zakonski upravni postupak, jest da Grad Belišće provede ispitivanja i mjerenja te točno utvrdi dolazi li na toj čestici do povećane koncentracije sumporovodika i širenja neugodnih mirisa. Rezultate tih mjerenja Grad može dostaviti Osječko-baranjskoj županiji sa zahtjevom za ukidanje dozvole, ili ih uputiti Državnom inspektoratu, nakon čega bi se pokrenuo postupak ukidanja dozvole, koji je upravni i dugotrajan proces. Međutim, prve dvije opcije – razgovor s gospodarskim subjektom i izmjena ili raskid ugovornih odnosa – uvijek su na raspolaganju. Kombel je u vlasništvu Grada Belišća, a Grad u svakom trenutku može povući pravo građenja svom trgovačkom društvu. Dakle, rješenje je u rukama Grada Belišća i njegovih građana. Ovo sam već odgovorila i sada ponovno ističem, ali Osječko-baranjska županija u cijelom procesu stoji na raspolaganju za podršku i pomoć u okviru svojih nadležnosti. Županija, međutim, nema ugovorni odnos – taj odnos postoji između Grada Belišća i trgovačkog društva u njegovom vlasništvu. Iskreno mi je žao što ovaj problem traje godinama i što je zbog toga narušena kvaliteta života građana. Riječ je o problemu koji se mora riješiti, a mogućnosti za rješenje postoje. Nadam se da će ono biti dugoročno i strateško. Županija će tome pridonijeti izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom, kako u Belišću, tako i za sve naše gradove i mjesta, zaključila je Tramišak.

- Na ovoj sedmoj sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije razgovarali smo o programu, a i pravilniku za proizvodne kapacitete u mlinskoj industriji i dodjeli potpora poduzetnicima koji se odluče razvijati sustav mlinova te ulagati dodatno u proširenje kapaciteta. Cilj nam je osigurati sigurnost hrane, povezanost prehrambene industrije s poljoprivredom i gospodarstvom, stabilnost radnih mjesta i ono što je jako važno spomenuti, a to je nutritivnu vrijednost hrane na našem području. Osječko-baranjska županija sa 212.000 hektara poljoprivrednog zemljišta zaista ima potencijal u većoj mjeri osigurati sigurnost prehrane stanovništva Republike Hrvatske. Jedan korak i put da to napravimo i da ponovno povežemo i poljoprivredu kao primarnu proizvodnju hrane sa prerađivačkom industrijom su svakako naši mlinovi jer je čak 384.000 tona pšenice proizvedeno u 2025. godini. 

- Mi trenutno na našem području u osam aktivnih mlinova, a obavili smo i razgovore sa sektorom prije nekoliko dana, imamo kapacitete za nekih 50.000 do 65.000 tona prerade pšenice u brašnu. Sa ovim pozivom i sa suradnjom s Vladom Republike Hrvatske i Ministarstvom poljoprivrede i onim pozivima koje su oni najavili, možemo doći do prerade čak 200.000 tona pšenice u narednom razdoblju. Ukoliko to napravimo, mi smo stvorili dodanu vrijednost proizvodu, mi smo smanjili vanjskotrgovinski deficit, znači nećemo izvoziti sirovinu, nećemo izvoziti zrno pšenice ili kukuruza ili ječma ili zobi, već ćemo ovdje proizvoditi upravo brašno, proizvoditi pekarske proizvode, rekla je županica.

Županica Tramišak je dodala da se pozitivne promjene uvode i u programe poticanja turističkog razvoja i poduzetništva.

- Dodali smo dodatna sredstva u proračunu, čak 400.000 eura dodatnih sredstava za ovu namjenu. Naši programi potpora i u turizmu i u poduzetništvu izuzetno se dobro koriste iz godine u godinu i sad idemo korak dalje. Dobar je trenutak kad govorimo o poduzetništvu da možemo spomenuti brojke iz 2025. godine koje su zaista pozitivne. Čak 97.500 zaposlenih, što je zaista rekordno i više čak nego što je bilo i krajem 2024. godine i to za negdje oko 1.000 zaposlenih. To sve govori u prilog tome koliko je naše gospodarstvo sada stabilno, na dobrom putu, koliko se dobro razvija i ide u smjeru poboljšanja uvjeta rada, kvalitete radnih mjesta i svega onoga što bi trebalo da privučemo i zadržimo mlade na našem području, rekla je županica.