Slavonija 2030. iz perspektive proizvođača hrane

Na pragu smo novog sedmogodišnjeg programskog razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike EU, koje otvara brojne razvojne prilike, ali i izazove. Što nas čeka s aspekta novih poljoprivrednih praksi, dobrobiti životinja, održivosti i ispunjenja klimatskih ciljeva? Hoće li hrana biti značajno skuplja, hoćemo li proizvoditi manje?

Online konferenciju u restoranu „Crna svinja” u Čepinu “Slavonija 2030. iz perspektive proizvođača hrane” organizirali su Društvo agrarnih novinara Hrvatske i Agroklub, informacijski sustav u poljoprivredi, uz pokroviteljstvo Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije.

Održane su dvije panel rasprave - u prvoj su na perspektive i problematiku ukazali čelnici velikih proizvođača, dok su u drugoj s izvrsnim malim i srednjim poljoprivrednicima okupljeni imali priliku upoznati Ivana Gašića, miječno govedarstvo i prerada, Darka Filakova, plastenički uzgoj rajčice, Dinka Romića, mala destilerija, Ivana Gerštmajera, vinara i jednog od ovogodišnjih najboljih mladih poljoprivrednika, Gorana Janču, svinjogojca i doktora veterine te Matu Brlošića, ratara i predstavnika poljoprivrednika.

"Ne bih volio da Slavonija bude sirovinska baza. Da sirovinu ne prerađuje u proizvode dodane vrijednosti, jer u tom slučaju ne ide u dobrom pravcu", istaknuo je Mirko Ervačić, predsjednik uprave Osatina Grupe. Kako je naglasio, baznu proizvodnju imamo, ali je još uvijek nedostatna. Samodostatnost na razini Hrvatske nam je na 40 posto kada je u pitanju mlijeko, na 50 posto svinjskog mesa, potreba povrća i voća na 50-60 posto ... "Izvesti 1,2 milijardu tona kukuruza, ako ga proizvedemo dvije milijarde, nije dobar pokazatelj. Ključ je u preradbenoj industriji i dodanoj vrijednosti. To je bit naše poljoprivrede", zaključio je Ervačić, s kojim su se složili i ostali panelisti. Mato Božić član uprave Žito d.o.o. naglasio je da bez prerađivačke industrije imamo ozbiljan problem kako doseći planirani rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na razinu od 30 milijardi kuna. Gledamo li strategiju poljoprivrede, podsjetio je da ona počiva na tri glavna oslonca - povećanju produktivnosti, zaštiti okoliša i očuvanju ruralnih krajeva. Strategija nove Zajedničke poljoprivredne politike je ambiciozna, no financijski dio vezan uz investicije je relativno nizak i pred nama je izazovno razdoblje jer je istovremeni cilj i smanjenje količine gnojiva, zaštitnih sredstava, a očekuje se i povećanje eko proizvodnje što odmah znači i smanjenju produktivnost. Da je tako, složio se i Andrej Dean, predsjednik uprave Belje plus d.o.o., naglašavajući da kada se pitamo kako će izgledati Slavonija 2030. godine trebamo poći od premise kakvi će potrošači biti tada. "Mislim da će poljoprivreda biti in", rekao je navodeći da se moramo fokusirati na izazove koje donose klimatske promjene zbog čega je važno povećati površine pod navodnjavanjem i krenuti u eko budućnost. "Slavonija tu može napraviti razliku i postati regija koja će otići naprijed. Imamo fakultet, znanje, stručnjake, pamet", naglasio je dodajući i da imamo interesantno tržište, hotele s 4 i 5 zvjezdica, goste koji su naučeni na ekološke proizvode koje itekako možemo naplatiti.

Stvaranje proizvoda izuzetne vrijednosti

Da imamo znanje, ali da često puta proizvođači ne znaju koja su im sredstva na raspolaganju, a uz koja bi mogli biti efikasniji u proizvodnji, istaknula je Sanja Burić, predsjednica uprave tvrtke ENNA Fruit d.o.o. "Mi smo ti koji ih trebaju informirati i educirati. Moramo uletjeti u čizme i svi na teren. Mi smo ti koji pratimo trendove, od toga kakvi se proizvodi traže do toga kako ih pakirati i plasirati", naglasila je navodeći da na temelju toga treba provesti vertikalnu integraciju i dovesti proizvod od polja do stola. Slavonija, smatra Nikola Velicki, direktor tvrtke Rabo d.o.o., ima svijetlu budućnost, no pitanje je samo kako ćemo do nje doći. "Premala smo zemlja, ali izuzetnog potencijala i naša si poljoprivreda ne može dozvoliti luksuz proizvodnje prosječnog proizvoda", kaže Velicki pojašnajavajući da mi ne možemo ulaziti u borbu primjerice u proizvodnji jabuka s Poljacima. Treba iskoristiti činjenicu da je Hrvatska prepoznata kao poseban brend, mala, lijepa država. U tom kontekstu i s te pozicije trebamo napraviti isto s našim proizvodima. "Stvoriti proizvode izuzetne dodane vrijednosti da percepcija o njima bude kao o francuskim vinima ili švicarskim sirevima", dodao je Velicki.

Ne mogu nam osnova biti samo veliki sustavi

Panelisti, vodeći domaći proizvođaći hrane, dotaknuli su se i narušenih odnosa organizatora proizvodnje i proizvođača pa i samih potrošača. Lokalpatirotizam nam je na visokoj razini, ali često sebe vidimo i boljim nego jesmo, čulo se na konferenciji. "Primarni sektor nam je priča s turizmom, ali stekao sam dojam da je mnogima hrvatski dobavljač isto što i proizvođač. Ne shvaćaju što je hrvatski proizvod", opisao je Dean. Premda se u javnosti često priča o velikim i malima, Ervačić drži da je kooperacija naša budućnost, baš kao što je u Europi i čitavom svijetu. "Ne mogu nam osnova biti samo veliki sustavi", rekao je i naglasio da često upozorava kako je naša konkurentnost 3,5 puta lošija nego u drugim zemljama članicama EU.

Slavonija, kao i cijela Hrvatska, nema vremena čekati već se mora pokrenuti, stav je svih panelista koji su naveli i da znanje i vrijedne ljude imamo, ali je potrebna dodatna suradnja i sa znanstvenom zajednicom i politikom. Biti partner na tome putu i od Slavonije stvoriti brend velike tvornice visokokvalitetne hrane, obećao je i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

Zanimljiv osvrt dao je i župan osječko-baranjski Ivan Anušić, naglasivši da nema visokokvalitetnog proizvoda koji se u Slavoniji ne može proizvesti, ali u marketinškom smislu - prodaji smo zakazali. Na tom vrednovanju svojih proizvoda, smatra, moramo još puno raditi. "Moje je mišljenje da slavonski kulen ispod 100 eura ne smije prijeći granicu", drži Anušić, koji je na konferenciji “Slavonija 2030. iz perspektive proizvođača hrane” govorio o potencijalima istoka Hrvatske u narednom razdoblju: "Poljoprivreda je oduvijek bila core business u Slavoniji i tako će biti i u budućnosti. Zato je nužno pratiti razvoj novih tehnologija i inovacija te tržišne potrebe, a ono gdje imamo puno prostora za napredak je bavljenje poljoprivredom u kratkim lancima opskrbe, na malim OPG-ovima, uz naglasak na kvalitetu, a ne kvantitetu. Da bi to uspjeli, moramo popularizirati tu granu gospodarstva jer nema puno zainteresiranih poljoprivrednika koji bi ostali i radili na zemlji iako je, vjerujem, proizvodnja hrane budućnost. Vrijeme kad su globalni interesi bili okrenuti tržištu nafte i drugim izvorima energije polako prolazi te se sve više okreće prema vodi koju mi imamo, i prema proizvodnji hrane koja u ovom trenutku nedostaje. Istok Hrvatske ima sve pretpostavke da se ozbiljno bavi poljoprivredom na način da OPG-ovi stvaraju dodanu vrijednost zajednici kojoj pripadaju, a u isto vrijeme kreiraju radna mjesta te uspijevaju biti samoodrživi. Stoga je nužno zajedničko djelovanje od najviše do najniže razine, osluškivanje proizvođača i njihovih potreba da budu još kvalitetniji i produktivniji kako bi sami uvidjeli da u općini, gradu ili županiji imaju podršku", kazao je župan i osvrnuo se na mjere Osječko-baranjske županije u poticanju razvoja poljoprivrede. "Posljednjih nekoliko godina poljoprivrednike sufinanciramo u nabavi opreme i kupnji zemljišta, a najveća potpora koju trenutno provodimo za sve male OPG-ovce je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. Također, uključili smo lokalne proizvođače u projekt osiguravanja besplatnog školskog obroka za sve osnovnoškolce za koji izdvajamo oko 19 milijuna kuna. Ideja nam je pomoći svakom poljoprivredniku posebno, osobito na početku njihova puta, osnažiti ih, pružiti im potrebnu podršku kako bi jednog dana uspjeli svoj proizvod plasirati na tržište", zaključio je župan.

Hrvatska vapi za preradom, brendiranjem i edukacijom

Brendiranje i edukacija - dvije su misli vodilje koje su obilježile panel s izvrsnim malim i srednjim poljoprivrednicima. "Dobar proizvod, dobro izbrendiran i fino upakiran postići će i visoku cijenu", izjavio je Dinko Romić koji je prvo kreirao brand "Jedna", a tek kada je dobio vizuru novog proizvoda, krenuo je i u samu proizvodnju rakije. Naime, ovaj je mladi poljoprivrednik naslijedio 10 ha voćnjaka. Vrlo je brzo shvatio da je teško prodati konzumnu jabuku, a kako je nedostatak radne snage također predstavljao velik problem, odlučio se za preradu. Na pitanje o tome koliko je teško biti i poljoprivrednik i marketinški stručnjak, Romić je jednostavno konstatirao: "Postoje ljudi koji to znaju bolje od nas. Ne mora se ići do Zagreba, ima ih i u Osijeku." Danas proizvodi voće samo za preradu, a u planu je posaditi sortiment koji odgovara njegovu području, odnosno šljivu Valpovku. Uz destileriju, planira otvoriti i kušaonicu te smještajni kapacitet kroz Mjeru 6.4.1. Kaže, programsko razdoblje 2021/27 nudi puno mogućnosti. "Bio bih lud da to ne iskoristim", komentira. A kada je riječ o budućnosti, osim već spomenute važnosti brendiranja, poručuje da treba razmišljati o tome kako mlađi potrošači imaju naviku sve kupovati preko interneta. "Provuku karticu i čekaju da roba stigne za dva, tri dana. To je budućnost svakoga tko se bavi proizvodnjom finalnog proizvoda. Zato treba što više težiti internetskoj prodaji", zaključuje Romić.

Kada je riječ o brendu, puno je toga imao reći vrlo mladi poljoprivrednik Ivan Gašić koji nije dopustio da njegovi roditelji rasprodaju muzne krave nego ih je nagovorio da proizvodnju preusmjere na preradu mlijeka. Ubrzo je zaradio titulu najboljeg mladog poljoprivrednika što mu je, kako kaže, bila odskočna daska nakon koje se proizvodnja udvostručila. Njihovi su sirevi iznimno traženi i vrlo lako dostupni upravo zahvaljujući online kupovini i dostavi. Kaže, nisu još došli do toga da baš sve mlijeko prerade u sir, ali tom su cilju svake godine bliži. Ono što ovog mladog poljoprivrednika najviše muči je dodjela poljoprivrednog zemljišta. "Nemamo problema osim ovoga koji ne ovisi o nama. Kako da ja uložim sredstva u, primjerice, navodnjavanje, ako ću ga za dvije godine izgubiti?", pitanje je koje je Gašić uputio i javnosti, ali i donositeljima odluka.

Ivan Gerštmajer spreman na klimatske promjene

Još se jedan mladi proizvođač, Ivan Gerštmajer, koji predstavlja petu generaciju vinara i vinogradara u svojoj obitelji osvrnuo se na važnost brendiranja, ali, kako on kaže, ne samo proizvoda nego cijele destinacije, u njegovu slučaju - Baranje. "Baranja je kao turistička destinacije prepoznata. Vinarstvo i vinogradarstvo dobro je povezano s ruralnim turizmom, a očekujem i bolja vremena. Imamo dobru podršku lokalne samouprave, posebno Osječko-baranjske županije", naglasio je te dodao kako uslijed klimatskih promjena planiraju i novitete u proizvodnji. "Vrlo je vjerojatno da ćemo uvoditi nove, rezistentne sorte koje su već danas poznate u Njemačkoj, Francuskoj - sorte budućnosti", spremno priča Gerštmajer čija prodaja se odvija uglavnom na kućnom pragu i kako kaže, sve ide prema upravo takvoj prodaji.

A da je pred nama vrlo turbulentno razdoblje, istaknuo je Mato Brlošić, ratar i predstavnik poljoprivrednika naglasivši kako će hrane, unatoč bilo kakvoj prilici, uvijek trebati. No, ukazao je i na probleme. "Ratarstvo je jedini sektor koji je pokazao pozitivan trend. Cijene su skočile gore, a i u izvoznom segmentu jako dobro stojimo", komentira Brlošić uz napomenu kako se naše žitarice izvoze po najnižim cijenama.

"Pšenicu utovarimo u kamion, koji je najskuplji način prijevoza i otpremimo ju, primjerice, u Italiju. Ondje se preradi i vrati u obliku tjestenine ili kakvog drugog gotovog proizvoda, uz njegovu dodatnu vrijednost. Hrvatska vapi za preradom", poručuje Brlošić dodajući da se slična situacija odvija i u stočarstvu. "Koliko telića uvezemo, uhranimo i izvezemo. Barem da smo ih poklali u Hrvatskoj", zaključio je.

Edukacija je važna od najranije dobi

A da bi kvalitetan hrvatski proizvod našao put do domaćeg kupca, svi su se panelisti složili, važno je ulagati u edukaciju - od onih najmlađih, vrtićke dobi, preko osnovno i srednjoškolaca do studenata pa i potrošača općenito.

Jančo je ovu misao potkrijepio i konkretnom idejom. Kaže, planiraju u suradnji s Veterinarskim fakultetom u Zagrebu i Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku pokrenuti dva edukacijska centra, odnosno ogledne farme gdje će djeca, učenici i studenti moći doći i upoznati se s kompletnom pričom. Od proizvodnje soje, uzgoja prasadi, rada na genetici, tovljenicima, do završnih proizvoda. "Želimo prikazati moderno suvremeno svinjogojstvo pri čemu nećemo zanemariti izvorne pasmine pa ćemo tako predstaviti crnu slavonsku svinju, mangulicu, banijska šaru, turopoljsku te ih približiti svima", najavio je.

​I za kraj, Dinko Romić se našalio i izrazio žaljenje što svojim proizvodom - rakijom, neće moći doprinijeti edukaciji djece i mladih, ali je istovremeno poručio da se svaki poljoprivredni proizvođač mora okrenuti kako sebi, tako i prema van. "Moramo tražiti nove načine komunikacije, prodaje, transporta", zaključio je. ​

Konferencija je dio serijala rasprava i skupova Europske komisije o budućnosti Europe.