Sniženja koja to nisu

Svaki peti inspekcijski nadzor ljetnog sezonskog sniženja završio je prekršajem. Bilo da je riječ o neisticanju ili nepravilnom isticanju cijena pa do neupoznavanja potrošača s njegovim pravima u prodaji robe s greškom.

Sniženja su uvijek dobra prilika za kupovinu i veliki broj potrošača u Hrvatskoj koristi ih kao način za doći do potrebnog proizvoda. Nažalost sezonska sniženja imaju svoje lice i naličje

- U  Hrvatskoj govorimo o kozmetičkim sniženjima. Teško je uspoređivati sniženja u zapadnim zemljama i kod nas, kaže predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača Tanja Popović Filipović. Ono što mi pratimo već godinama u udrugama za zaštitu potrošača je zavaravajuće oglašavanje trgovaca, a to je privlačenje kupaca sa sedamdeset ili osamedeset postotnim sniženjem, a kada uđete svega nekoliko proizvoda se i prodaje sa sniženjem u istaknutom postotku, kaže Popović Filipović

Tijekom srpnja i kolovoza ove godine inspektori  Državnog inspektorata obavili su 220 nadzora ljetnog sniženja i utvrđeno je 45 prekršaja. Za čelnicu potrošačkog centra to je pohvalno, ali nedovoljno. Koliko su inspekcijski nadzori učinkoviti?

- vjerujem da su bili učinkoviti, ali tendencija je da se ne provode cijele godine, nego samo u vrijeme sniženja. Imamo čitav niz kršenja zakona o zaštiti potrošača. Tako  da bi se stalno trebalo raditi kao opomena trgovcima da ne mogu kršiti zakon. 

Koliko često potrošači komuniciraju s vama kako bi upozorili na kršenje zakona?

- U proteklih šest mjeseci imali smo 950 upita samo u Osijeku. Potrošači se javljaju ili dolaze u naš ured što nam je drago da svjesno reagiraju. Mislim da je to i građanska dužnost. Kako bi olakšali komunikaciju s građanima imamo telefonsko savjetovanje ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 14 sati mogu nam se javiti na besplatni broj 0800 414 414, a dostupni smo i osobno petkom od 10 do 14 sati  u našem sjedištu u robnoj kući na Sjenjaku na prvom katu. Dakako, svakodnevno primamo i elektronsku poštu s upitima građana, kaže predsjednica potrošačkog centra i napominje da je profit trgovaca zbog nesavjesnog isticanja postotaka sniženja i uskraćivanja informacija kupcima daleko veći od zaprječene kazne, tako da je solidarnost potrošača i njihovo upozoravanje na protupravno postupanje trgovaca i glavno oružje.

Što je razlog slabije zaštite potrošača u Hrvatskoj ?

- Mi smo slijepo prilagođavali Zakon o zaštiti potrošača odredbama Europske unije. Voljela bih da se i nas pitalo prilikom donošenje propisa jer mi znamo što se događa naterenu. Primjerice zašto bacati gotovo nove uređaje koji se mogu popraviti. Nažalost, Ista roba na prostoru Unije nema i istu kvalitetu. Ne moramo biti stručnjaci kada vidite koliko je prijava građana kod isteka garancije za neki tehnički proizvod. Kako ga popraviti? Zakonodavac i upornost potrošača trebali bi regulirati tržište. Nažalost veliki broj potrošača kod prijave kvarova udaraju u zid i njihov uspjeh često ovisi o upornosti, jer propisi tu ne pomažu, zaključila je predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača Osijek Tanja Popović Filipović.