Sve više djece s teškoćama u razvoju, a sustav ne prati njihove potrebe

Ured Pravobranitelja za osobe s invaliditetom predstavio je danas izvješće o radu za 2024. godinu koje se, kako ističu, odnosi na 17% stanovništva Republike Hrvatske Tijekom prošle godine imali su više od 3500 upita građana,, a najčešći razlozi bili su iz područja ostvarivanja prava socijalne zaštite, rečeno je, među ostalim, na današnjem predstavljanju izvješća u Osijeku.

Prema podacima Registra osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, po stanju na dan 16. rujna 2024. godine, živi 653.577 osoba s invaliditetom te na taj način osobe s invaliditetom čine 17% ukupnog stanovništva. U 2024. godini Pravobranitelju za osobe s invaliditetom građani su se obratili 3.538 puta povodom čega je bilo 7.059 postupanja. Kao i u ranijim izvještajnim razdobljima, najviše obraćanja, njih 640, odnosilo se na područje socijalne zaštite, zatim na područje pristupačnost i mobilnost 292, zapošljavanja i rada njih 186, te područja odgoja i obrazovanja 173. Upravo je u sustavu obrazovanja zabilježen alarmantan trend

- U sustavu je sve više djece s teškoćama u razvoju, a da pritom sustav ne prati njihove potrebe. Nastavnici i stručni djelatnici nemaju dovoljnu podršku i nažalost takvu djecu se još uvijek prečesto usmjerava u posebne programe i ustanove s različitim obrazloženjima kako je to dobro za njih. No, imamo brojna mišljenja i članke kako je najbolja okolina za njihov razvoj obrazovanje s vršnjacima koji nemaju invaliditet - rekao je pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić.

Istaknuo je kako je i posebno problematično da se u Hrvatskoj čeka 7 mjeseci na različite dijagnoze govornih teškoća djece s teškoćama u razvoju, a čak 3 mjeseca duže se onda čeka na početak terapije.

- Problem se javlja i kod djece s poremećajima iz spektra autizma gdje nam roditelji ukazuju kako jako dugo lutaju i tragaju za odgovarajućim dijagnozama – istaknuo je Jurišić dodavši kako danas u Hrvatskoj živi više od 25 tisuća djece koja su u neurorazvojnom riziku zbog čega sustav mora pronaći bolji način odgovora na njihove potrebe.

Prošla godina bila je značajna i što je na snagu stupio novi Zakon o inkluzivnom dodatku. No, problem se pojavi oko toga što su procjene bile kako će dodatak zatražiti oko 150 000 osoba, međutim one su značajno premašene. Samo do kraja prošle godine zaprimljeno je 250 tisuća zahtjeva, a sada je ta brojka dosegnula i 300 tisuća.

- Za ostvariti ovo pravo važna je vrsta, stupanj i težina invaliditeta zbog čega velik broj osoba mora proći postupak vještačenja. Zbog toga je razdoblje čekanja za ostvarivanja ovog prava trenutačno iznimno dugačko te su nam se upravo zbog toga osobe s invaliditetom i obraćale. Također, inkluzivni dodatak je i puno izdašniji od prijašnjih naknada što je zainteresiralo velik broj osoba koje dosad nisu bile u sustavu socijalne skrbi te je i to jedan od razloga za ovoliki broj prijava te zbog čega ovaj postupak toliko dugo traje – pojasnila je zamjenica pravobranitelja Anica Ježić, a koja nije imala dobre vijesti za sve one koji čekaju na ostvarivanje ovoga prava.

- Ne možemo niti sada biti sigurni da će se tijekom ove godine uvesti jedan normalan tijek obrade zahtjeva, jer su veliki zaostaci na Zavodu za vještačenje te isto tako na Zavodu za socijalni rad – istaknula je Režić

Istaknuto je da i dalje postoji potreba za podizanjem razine svijesti cijelog društva o tome što svatko od nas može učiniti kako bismo izgradili inkluzivno okružje u kojemu će i djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom imati jednake mogućnosti kao i ostali građani.

Cjelokupno izvješće Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2024. godinu može se pročitati na poveznici.