Svjetski dan hrane: Ne bacajte hranu!

"Kako smanjiti gubitke i bacanje hrane: od polja do stola" međunarodni je skup kojim u Osijeku Hrvatska agencija za hranu i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda organiziraju nacionalno obilježavanje Svjetskog dana hrane. Skup je namijenjen svi dionicima u prehrambenom lancu "od polja do stola" održava se na Poljoprivrednom fakultetu, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića.

Svjetski dan hrane (World Food Day, WFD) utemeljile su zemalje članice Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) na svojoj dvadesetoj konferenciji u studenome 1979. godine. Znanstvenim skupom "Kako smanjiti gubitke i bacanje hrane: od polja do stola", na osječkom Poljoprivrednom fakultetu danas je obilježen Svjetski dana hrane, u organizaciji Hrvatske agencije za hranu (HAH) i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Sudjeluju domaći i inozemni stručnjaci, predstavnici nadležnih državni tijela, industrije, trgovine te ostali subjekti u poslovanju hranom kao i organizacije potrošača. Ravnateljica HAH-a Andrea Gross-Bošković naglasila je da je za smanjivanje bacanja hrane važna edukacija, podsjetivši na preporuke Europske komisije koje se odnose na promjenu navika - poput planiranja kupnje, izbjegavanja stihijske kupnje i kupovanja najvećih pakiranja. Pomoćnica ministra poljoprivrede Božica Rukavina rekla je kako su raznoliki proizvodni procesi bitno povećali poljoprivrednu proizvodnju u svijetu, i osigurali dovoljne količine hrane, koja nije adekvatno raspoređena, pa mnogi gladuju, dok istodobno veliki dio proizvedene hrane u svijetu završava kao otpad.

S time se, kaže, ne suočavaju samo bogate zemlje, već i zemlje u razvoju.Prema istraživanjima UN-ove organizacije - FAO, u svijetu se godišnje baci čak jedna trećina ukupno proizvedene hrane, oko 1,3 milijarde tona, dok se u EU baci oko 90 milijuna tona hrane, što poziva na akciju i na međunarodnoj i nacionalnoj razini, pozorila je Rukavina. Sudionicima se video-porukom obratio i predsjednik Ivo Josipović, koji je visoki pokrovitelj znanstvenog skupa na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, u kojoj je, uz ostalo, bacanje hrane nazvao globalnim problemom te ocijenio da se svijest o neprihvatljivosti rasipanja hrane sve više razvija u Europi i svijetu. Predsjednik Josipović rekao je i da Hrvatska, unatoč dobroj pokrivenosti nacionalnim propisima, nema cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, da količina hrane koju bacamo nije zanemariva, te da, s obzirom na tisuće osiromađenih građana Hrvatske, koji ovise o prehrani u pučkim kuhinjama, ovaj problem traži ne samo podizanje svijesti građana, nego i sustavno rješenje. Pozvao je sudionike skupa da rasprave smisao postojanja poreza na doniranu hranu, koji se u Hrvatskoj još uvijek plaća, zbog čega je donatorima jeftinije bacati hranu, nego je donirati. Siguran sam da bi neki oblik porezne olakšice potaknuo mnoge na uključivanje u akcije dobrotvornih ustanova, i pomognu socijalno najgroženijim skupinama našeg društva, kazao je u video-poruci predsjednik Josipović. Pokrovitelji znanstvenog skupa su ministarstava poljoprivrede te zaštite okoliša i prirode.

 

Na Svjetskom samitu o hrani održanom u Rimu 1996. godine, kao i pet godina kasnije, 2001. godine, svjetski čelnici zavjetovali su se da će do 2015. godine broj gladnih smanjiti na pola. Program Ujedinjenih naroda Ciljevi milenijskog razvoja, obavezuje svjetske vođe smanjivanju ekstremnog siromaštva i gladi do 2015. godine za pola, te osiguravanju održivosti okoliša. Mnoge međunarodne inicijative i organizacije civilnog društva, kao što je Međunarodna organizacija za borbu protiv gladi, omogućavaju ljudima različitih kultura susretanje i planiranje aktivnosti u borbi protiv gladi.